Oporbeni zastupnici većinom su podržali Strategiju biogospodarstva do 2035., ali i upozorili da je dokument nedovoljno ambiciozan i premalo govori o socijalnoj dimenziji zelene tranzicije, dok HDZ ističe da će se provedbom strategije otvoriti radna mjesta i Hrvatska povećati konkurentnost.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak rekao je da je Strategija biogospodarstva do 2035. prvi strateški dokument u tom području u Hrvatskoj, a aktivnosti planirane tom strategijom u skladu s novom strategijom EU o biogospodarstvu do 2035.

Istaknuo je da se predloženom strategijom naglašavaju nacionalni prioriteti politike biogospodarstva poput uvođenja novih lanaca vrijednosti proizvodnje proizvoda i energije iz obnovljivih izvora energije te oživljavanje i unaprjeđenje kvalitete života u ruralnim i obalnim područjima.

Poručio je i da se Strategijom biogospodarstva želi osigurati razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina u biogospodarstu te povećanje dodatne vrijednosti u hrvatskom biogospodarstvu. Pri tome je 15 milijardi eura ciljana vrijednost prometa u sektorima proizvodnje i pretvorbe biomase do 2035.

Polović (Možemo!): Strategija premalo govori o socijalnoj dimenziji zelene tranzicije

Podržavši ideju razvoja biogospodarstva Draženka Polović (Klub Možemo!) rekla je da bi predložena strategija trebala dati odgovor kako ćemo koristiti svoje prirodne resurse na način koji istodobno štiti okoliš, stvara kvalitetna radna mjesta i povećava otpornost našeg gospodarstva.

Također, istaknula je i da je Europska komisija (EK) zbog velikog izvora biomase prepoznala Hrvatsku kao državu s najvećim potencijalom za razvoj biogospodarstva u EU te je predložila da se taj, trenutno neiskorišten potencijal, iskoristi za poticaje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti te lokalnog razvoja u ruralnim područjima.

“Biogospodarstvo je za nas industrijska politika koja mora dati jasan odgovor na klimatsku krizu, na degradaciju prirode, energetsku nesigurnost i na demografsko propadanje ruralnih krajeva”, istaknula je. Smatra da predložena strategija premalo govori o socijalnoj dimenziji zelene tranzicije pri čemu svaki veći projekt u području biogospodarstva mora imati procjenu društvenih učinaka.

Napominjući kako je dobro da naša zemlja ima takav strateški dokument Marijana Puljak (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) upozorila je kako se u predloženoj strategiji navodi da je dodatna vrijednost po zaposlenom u hrvatskom biogospodarstvu oko 21.000 eura dok je europski prosjek dvostruko veći. Pri tome je naš cilj do 2035. godine doći na 25.000 eura. “To nije dovoljno ambiciozna razvojna politika”, poručila je.

Puljak je upozorila i na problem nezakonitog odlaganja otpada istaknuvši kako bez kontrole tokova otpada neće biti povjerenja građana niti u biogospodarstvo. Također, kazala je, biogospodarstvo ne smije biti ni dodatni pritisak na šume te se pod ‘zelenim imenom’ ne smije poticati pojačana sječa.

Kolarek (HDZ): Biogospodarstvo zapošljava više od 200.000 ljudi

I Mate Vukušić (Klub SDP-a) smatra da je predloženi dokument nedovoljno ambiciozan, i dodaje da nije dovoljno konkretan niti odgovoran jer ne prepoznaje rizike, nusproizvode, ograničenja niti stvarne potrebe hrvatskog gospodarstva.

Posebno zabrinjavajućim drži što se predložena strategija uopće ne bavi stvarnim stanjem šuma nakon desetljeća prekomjerne sječe, stvarnim stanjem poljoprivrednih površina koje se ubrzano napuštaju, stanjem stočarstva koje je na povijesnom minimumu te stanjem ribarstva koje je već sada na rubu održivosti. Naveo je i da strategija tvrdi da će biogospodarstvo revitalizirati ruralna područja, ali ne nudi porezne olakšice i poticaje na mlade poljoprivrednike, lokalne centre za preradu, logističku infrastrukturu i slično.

Zvonimir Troskot (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) također je upozorio da u Lici imamo istovarene tone opasnog otpada te na planirane gradnje velikih farmi pilića u Sisačko-moslavačkoj županiji ali i, kako je upozorio, oko mjesta Apatija u Varaždinskoj županiji, Komarnici Ludbreškoj te Legradu.

HDZ-ov Ljubomir Kolarek rekao je kako je prema procjenama EK naše biogospodarstvo u 2020. ostvarilo dodatnu vrijednost od oko 3,7 milijardi eura te zapošljava više od 200.000 ljudi. Istaknuo je da Hrvatska provedbom Strategije može povećati svoju konkurentnost, smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, otvoriti nova radna mjesta te doprinijeti stvaranju otpornijeg gospodarstva za buduće generacije.