U hrvatskom društvu još nije uspostavljen nedvosmislen odnos prema komunističkom razdoblju i jugoslavenskoj vlasti, no građani percepciju povijesti ne oblikuju samo preko udžbenika nego i putem popularne kulture i medija, rečeno je u srijedu na okruglom stolu u Hrvatskom saboru.

”Više do tri desetljeća nakon proglašenja samostalne Hrvatske, naše društvo još nije uspostavilo jasan i nedvosmislen vrijednosni odnos prema komunističkom razdoblju i uspostavi jugoslavenske vlasti”, rekao je zastupnik Igor Peternel (DOMiNO) na okruglom stolu ”Naslijeđeni modeli, nove generacije – je li nam potrebna reforma nastave povijesti”.

Posebno važnim označio je otvoriti pitanja kako se to razdoblje interpretira i poučava u školama te kakvu sliku o njemu dobivaju mlade generacije.

”U kojoj se mjeri učenicima govori o Bleiburgu, o Križnom putu, o političkim procesima, zatvorima, logorima, sustavnoj represiji nad neistomišljenicima? Koristi li se nedvosmisleno pojam komunistička diktatura ili se ona prikazuje kroz ublažene formulacije koje zamagljuju samu narav poretka? ”, upitao je.

Povjesničar Dominik Andreić vrlo važnim drži u školskom kurikulumu imati adekvatnu količinu nacionalne povijesti radi izgradnje društvene kohezije, osjećaja pripadnosti i razumijevanja političke zajednice kojoj pripadamo.

”Društvena kohezija, osjećaj pripadnosti i zajedničke vrijednosti su od ključnog značaja za funkcioniranje države i društva. Ako imamo vrlo različita društvo, s različitima vrijednosnim sudovima, ne možemo na kraju imati funkcionalnu državu, zakonodavstvo, pravosuđe, itd.”, kazao je.

Međutim, Andreić smatra da donošenje novog nastavnog plana i programa, koliko god bio dobar, neće samo po sebi riješiti problem.

”Percepciju povijesti kod građana ne oblikuje isključivo škola, definiraju je drugi čimbenici poput popularne kulture, serije, glazbe, filmova, medija, društvenih mreža itd. Država ne može utjecati na globalne medije ili strane filmove i serije, ali ima ono na što može utjecati”, poručio je.

Peternel napominje kako se pravilnom državnom politikom može na puno toga utjecati.

”Država mora znati, primjerice, što se i zašto snima, što se financira javnim novcem ili novcem koji je posredno javni, tko ili što dolazi u zemlju, koga se financira”, rekao je.

Begonja: ”Poučavanje prezira” je element koji prevladava u obrazovanju mladih

Povjesničar Zlatko Begonja izdvojio je ”poučavanje prezira” kao element koji po njemu prevladava u obrazovanju mladih i kojeg treba ukloniti.

”Držim da nam je potrebno okrenuti se razumijevanju vlastite prošlosti, a da bismo to mogli onda je neophodno osloboditi se balkanske povijesti koja na određeni način još uvijek drži ključnu odrednicu”, kazao je.

Begonja naglašava da u temeljima suvremene hrvatske države nije antifašizam, već antijugoslavenstvo. ”To je jedini prikladni pojam koji bi mogao definirati stvarno stanje koje je nastupilo ’90-ih godina”.

Nezavisni zastupnik u Klubu Mosta Josip Jurčević kaže da je reforma školskih udžbenika, u negativnom smislu, počela nakon 2000.godine te se nastavila u mandatima tadašnjeg premijera Ive Sanadera i ministra obrazovanja Dragana Primorca. ”Mnoge pogrešne činjenice i interpretacije koje se uče oštetit će mlađe naraštaje”, kazao je.

Zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Tomislav Jonjić (Jedino Hrvatska) termin ‘partizanski pokret’ ocjenjuje neispravnim, stoga ga treba zamijeniti s ‘jugoslavenskim pokretom’. ”Zemaljsko u ZAVNOH-u znači pokrajinsko, to znači da ZAVNOH po definiciji govori o Jugoslaviji, o Hrvatskoj u Jugoslaviji. To Hrvati nisu htjeli ni 1918., ni 1941., ni 1945., niti 1991.godine”, naglasio je Jonjić.