Saborski zastupnici u srijedu će raspraviti izvješće o pravu na pristup informacijama za 2025. godinu te prijedlog Strategije biogospodarstva do 2035., višesektorski, dugoročni akt koji bi trebao doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva i društva u budućnosti.
Prema izvješću o pravu na pristup informacijama, tijekom 2025. godine zaprimljeno je osam posto više zahtjeva za pristup informacijama, dopunu ili ispravak informacije i za ponovnu uporabu informacija u odnosu na godinu ranije, dok je broj tijela koja su rješavala zahtjeve manji za jedan posto u odnosu na 2024. godinu.
Provedena analiza ukazala je i na “iznenađujuću činjenicu” da jedna petina tijela javne vlasti pet godina unazad, zaredom, nije zaprimilo niti jedan zahtjev za pristup informacijama ili ponovnu porabu informacija.
Tijela su u zakonskom roku riješila 88 posto zahtjeva. Iz analize podataka proizlazi kako je 69 posto od ukupnog broja riješenih zahtjeva usvojeno i još dva posto djelomično usvojeno. U cijelosti je odbijeno 17 posto zahtjeva.
Visina ostvarene naknade stvarnih troškova, koju je tijekom 2025. korisnicima naplatilo 18 tijela, iznosila je 981 eura i to 970 eura naknade ostvarene pružanjem informacija na temelju zahtjeva za pristup informacijama i 11 eura naknade ostvarene pružanjem informacija na temelju zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, što predstavlja povećanje za oko 20 posto u odnosu na 2024. godinu.
U 2025. došlo je, u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, do povećanja udjela podnesenih žalbi zbog šutnje uprave s 43,7 na 51,6 posto, što upućuje, navodi se u izvješću, na potrebu daljnjeg jačanja organizacijskih kapaciteta i odgovornosti u postupanju po zahtjevima.
Također je uočeno da pojedina tijela ne pristupaju rješavanju zahtjeva sve do zaprimanja rješenja Povjerenika kojim se nalaže njihovo rješavanje, odnosno reagiraju tek po zaprimanju zahtjeva za očitovanjem o razlozima nerješavanja. “Takva praksa dovodi do nepotrebnog produljenja postupka i odgađa učinkovito ostvarivanje prava na pristup informacijama”, poručuje se.
I u ovom izvještajnom razdoblju najveći udio žalbi u vezi s pravom na pristup informacijama odnosi se na jedinice lokalne i regionalne samouprave, 26,8 posto, dok su tijela državne uprave odmah iza njih s 25 posto.
U 2025. Povjerenik je izdao tri prekršajna naloga protiv odgovornih osoba u tijelima javne vlasti – dva gradonačelniku Grada Dubrovnika i jedan načelniku Općine Primošten, što je manje nego 2024. godine kada ih je izrečeno osam.
Na dnevnom redu i Strategija biogospodarstva do 2035.
Na dnevnom redu rasprave je i prijedlog Strategije biogospodarstva do 2035. kojom se, kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, definira vizija razvoja biogospodarstva provedbom intervencija, strateških projekata i aktivnosti koje doprinose ostvarenju dva strateška cilja – razvoju održive proizvodnje i tržišta sirovina u biogospodarstvu te povećanju dodane vrijednosti u hrvatskom biogospodarstvu.
Ostvarenje strateških ciljeva podupirat će se prvenstveno iz europskih financiranih programa uz sufinanciranje iz državnog proračuna, a ukupna sredstva za provedbu Strategije iznose više od 199 milijuna eura za razdoblje od 2025. do 2027. godine.
Od 2028. do 2035., kazao je ministar, naknadno će se razraditi indikativni financijski okvir nižim strateškim dokumentima nakon usvajanja Višegodišnjeg financijskog okvira za predmetno razdoblje.
Ostvarenje strateških ciljeva omogućit će se provedbenim mehanizmima među kojima su planiranje izgradnja distribucijskih centara za biomasu, uređivanje korištenja otpadnog mulja, poticanje izgradnje i modernizacije kapaciteta u sektorima biogospodarstva, poticanje proizvodnje ambalaže od recikliranog materijala, biobazirane te biorazgradive plastike, provedba istraživanja i inovacija povezanih s biogospodarstvom i drugo, kazao je Vlajčić.
Donošenjem Strategije, nastojat će se osigurati strateško-planski okvir za intenzivni razvoj biogospodarstva kao dinamične i diversificirane djelatnosti, što će značajno doprinijeti ukupnim gospodarskim aktivnostima u Republici Hrvatskoj, njihovoj održivosti, u smanjenju ovisnosti o sirovinama iz neobnovljivih izvora, a što je posebno važno za ruralna i obalna područja.
Također, povećat će se volumen i produktivnost u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i iskorištenje nusproizvoda, ostataka i otpada iz proizvodnje i prerade te potaknuti tržište biomase.
Strategija biogospodarstva do 2035. predstavlja višesektorski, dugoročni akt strateškog planiranja kojim se podupire provedba strateškog okvira Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030.