Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je u ponedjeljak na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici da je antifašistički pokret neodvojiv od hrvatske povijesti i da bez sudjelovanja hrvatskih Srba ustanak iz 1941. ne bi prerastao u širi narodnooslobodilački pokret.

Na središnjoj svečanosti u Spomen-parku Brezovica Milanović je rekao kako je „čudo da ovaj praznik postoji i da se do danas održava“, dodavši da bez Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Josipa Manolića i Josipa Boljkovca Dana antifašističke borbe danas vjerojatno ne bi bilo.

Govoreći o osnivanju Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941., podsjetio je kako je toga dana nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez, što je važno za razumijevanje tadašnjih okolnosti.

Istaknuo je kako je skupina od sedamdesetak sisačkih komunista toga dana krenula u organiziranje ustanka koji je kasnije prerastao u masovni pokret otpora.

Posebno je naglasio doprinos hrvatskih Srba antifašističkoj borbi, ocijenivši da se ta činjenica često prešućuje ili umanjuje.

“Da tu na Baniji, Kordunu i nešto manje u Lici nije bilo hrvatskih Srba, to treba reći i ponoviti tisuću puta, jer bez te sinteze ova cijela priča je obična neispričana, ostala bi neispričana priča”, rekao je Milanović.

Predsjednik je ustvrdio da odnose Hrvata i Srba nije moguće svoditi na teze o “vjekovnoj mržnji”, podsjetivši na političku suradnju između HSS-a i predstavnika hrvatskih Srba u razdoblju prije Drugoga svjetskog rata. Tek je rat donio “kataklizmu” koja je razorila dotadašnje odnose.

U vezi današnje Europske unije, rekao je kako je ona zamišljena kao mirovni projekt. “I dok u svakoj svojoj konstitutivnoj točki i elementu funkcionira kao mirovni projekt, ona je dobra i ona je ispravna. Bez toga nije”, poručio je.

Osvrnuo se i na današnje prijepore oko obilježavanja događaja iz Drugog svjetskog rata, navodeći da hravtsko društvo i dalje nije pronašlo zajednički odnos prema vlastitoj prošlosti.

U tom je kontekstu spomenuo da je i sam prije gotovo dva desetljeća vjerovao da su neke povijesne rasprave zaključene, ali se pokazalo suprotno. “Bio sam u Bleiburgu 2008. godine misleći – to je to, priča je gotova. Sada je sve isto, još i gore nego 2008. godine”, rekao je.

Pozvao je na zajedništvo, razboritost i vođenje politike usmjerene na hrvatske interese, bez neprijateljstva prema drugima.

“Moramo zadržati svoje pravice, da gledamo svoj interes, da u vođenju svojih poslova budemo sebični, ali ne zli, nelojalni i neprijateljski nastrojeni prema drugima. To je hrvatski imperativ”, poručio je Milanović završivši govor riječima: “Dostojanstvo hrvatskom narodu i svim narodima oko nas”.