Saborski zastupnici će ovotjedni rad zaključiti raspravom o konačnom prijedlogu Zakona o provedbi EU Uredbe o obnovi prirode koja ima za cilj značajno obnoviti ekosustave u Europskoj uniji, dok glasanje ovog petka nije predviđeno dnevnim redom.
Prema Uredbi (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869, države članice EU-a, pa tako i Hrvatska, dužne su uspostaviti mjere obnove za kopnene, obalne, slatkovodne te morske ekosustave. Do 2030. godine planira se obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a, dok se do 2050. godine očekuje obnova svih ekosustava koji trebaju obnovu.
Nadovezujući se na Direktivu o staništima i Direktivu o pticama, a da bi podržale postizanje ciljeva utvrđenih u tim direktivama, države članice obvezuju se temeljem Uredbe (EU) 2024/1991 uspostaviti mjere obnove kako bi osigurale oporavak zaštićenih staništa i vrsta, uključujući divlje ptice, na svim područjima u Europskoj uniji, pa i na područjima izvan ekološke mreže Natura 2000.
Cilj je da se bioraznolikost u Europi usmjeri prema oporavku, na dobrobit ljudi, prirode, klime i gospodarstva.
Uredba popisuje i mjere obnove za poboljšanje bioraznolikosti u šumskim i poljoprivrednim ekosustavima, kao i ciljeve koji se odnose na urbane ekosustave, oprašivače i potrebu uklanjanja nepotrebnih prepreka na rijekama.
Uredba o obnovi prirode postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu različitih vrsta ekosustava, uključujući kopnene, morske, slatkovodne, šumske, poljoprivredne i urbane. Ovaj akt je ključan u borbi protiv klimatskih promjena, smanjenju rizika od prirodnih katastrofa te ispunjavanju međunarodnih obveza Europske unije u zaštiti okoliša i prirode. Hrvatska, kao članica EU-a, dužna je do 1. rujna 2026. godine izraditi nacrt nacionalnog plana obnove prirode i dostaviti ga Europskoj komisiji na ocjenu.
Prema utvrđenom dnevnom redu, zastupnici ovoga petka neće glasati o raspravljenim točkama.