Konačnim prijedlogom Zakona o slobodnim zonama se produženje suglasnosti za osnivanje slobodne zone pojednostavljuje tako da korisnici te zone trebaju ostvariti 33 posto prihoda u izvozu umjesto dosadašnjih 50 posto, rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija.
“Smatramo da će se smanjenjem prihoda udjela u izvozu s 50 posto na 33 posto definitivno pojačati interes za nove korisnike unutar slobodnih zona. Nastojimo zaštititi i one tvrtke koje trenutno posluju u sustavu kako bi im se omogućilo da još lakše posluju u sljedećim izazovnim razdobljima”, rekao je Rakocija predstavljajući prijedlog zakona u Hrvatskome saboru.
Time je odgovorio HDZ-ovoj Anamariji Blažević koju je zanimalo bi li neki poduzetnici koji su danas izvan slobodnih zona mogli postati njihovi korisnici zbog smanjivanja kriterija ostvarivanja prihoda u izvozu sa 50 na 33 posto.
Rakocija je podsjetio da je važeći zakon na snazi od 1996. godine, kazavši da su izmjene napravljene u cilju povećanja pravne jasnoće, transparentnosti te normativne dosljednosti.
Naveo je da je u našoj zemlji evidentirano šest slobodnih zona , od kojih su četiri na lučkim područjima u Puli, Rijeci, Splitu i Pločama, a dvije su kopnene zone u Zagrebu i Bakru.
Istaknuo je da je na smanjenje atraktivnosti instituta slobodnih zona uvelike utjecalo članstvo Hrvatske u EU kada smo postali dio unutarnjeg tržišta, dok su na snazi ostale administrativne obveze u pogledu carinskog nadzora poslovanja u tim zonama.
Te okolnosti dovele su do ukidanja statusa slobodnih zona za one zone u kojima su se nalazile tvrtke koje su svoje poslovanje temeljile na proizvodnji i plasmanu robe na unutarnje tržište EU. Pa smo tako od 14 slobodnih zona u 2013. pali na njih šest, a od te godine nije ni bilo interesa za osnivanjem novih slobodnih zona niti značajnog proširenja postojećih.
Rakocija je kazao i da, iako slobodnih zona nema puno, njihov smještaj na strateškim lokacijama za tvrtke korisnice tih zona ostaje nezamjenjiv. Posebno kada se promatra njihova uloga u međunarodnoj konkurentnosti i izvozu.
Tijekom kratke rasprave SDP-ov Dalibor Domitrović rekao je da ta stranka neće podržati predloženi zakon jer on donosi samo kozmetičke promjene bez konkretnih mjera te ne donosi gotovo nikakve benefite korisnicima koje bi mogle povećati gospodarske aktivnosti.
HDZ-ov Zoran Gregurović rekao je da se predloženim zakonom stvaraju jednostavniji i učinkovitiji uvjeti za poslovanje u slobodnim zonama. Uz to, uklanjaju se nepotrebne administrativne prepreke, pojednostavljuju postupci osnivanja i poslovanja te se ujednačava pravni položaj svih slobodnih zona u zemlji.
I DP-ov Tomislav Josić rekao je da će konačni prijedlog zakona osigurati pravni okvir primjeren potrebama i izazovima današnjeg gospodarskog okruženja te jasnoću propisa kojima se regulira osnivanje i upravljanje slobodnim zonama, kao i obavljanje gospodarske djelatnosti u tim zonama.