Otvorenjem izložbe „Od Kraljevske akademije znanosti do Pravnoga fakulteta u Zagrebu: od 1776. do 1926.“ u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u utorak je svečano započelo obilježavanje Međunarodnog dana arhiva i Međunarodnog tjedna arhiva u Republici Hrvatskoj.

Izložba je ujedno središnji dio razvojnog programa posvećenog velikim obljetnicama – 250. godini osnutka Kraljevske akademije znanosti i dva i pol stoljeća kontinuirane pravne izobrazbe u Zagrebu.

Ravnatelj HDA Dinko Čutura istaknuo je na otvorenju kako ovogodišnja manifestacija pod krovnom temom „Arhivi i znanost“ okuplja sve arhive u Hrvatskoj. Dodao je kako izložba slikovito i kroz bogatu dokumentarnu građu prikazuje razvoj znanosti u Hrvatskoj od 1669. godine, kada je Leopold I. Isusovačkoj akademiji priznao status sveučilišta, preko reformi Marije Terezije i uvođenja kameralizma, pa sve do modernog doba.

„Izložba zorno svjedoči o kontinuitetu pravne misli, s posebnim naglaskom na utjecaj austrijskog i njemačkog merkantilizma na našu upravu, gospodarstvo i financije“, rekao je Čutura.

Koautor izložbe i predsjednik Hrvatskog arhivističkog društva Ladislav Dobrica podsjetio je da Hrvatska još od 2008. godine aktivno sudjeluje u obilježavanju ovog tjedna s ciljem skretanja pažnje javnosti na važnost arhiva u zaštiti prava te pisane i kulturne baštine. Naglasio je kako je u ovogodišnji program s oko 30 različitih događanja uključen cjelokupni arhivski sustav u zemlji, kao i Memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.

„Ova izložba ne govori samo o jednoj ustanovi, već o oblikovanju pravne, pravosudne i upravne kulture u našem društvu. Ona predstavlja susret triju kontinuiteta: obrazovanja, pravne znanosti i u konačnici kontinuiteta pamćenja koji čuva HDA“, izjavio je Dobrica, izdvojivši i popratne obljetnice poput 400. godine smrti znanstvenika Marina Getaldića.

Govoreći o povijesnom kontekstu, koautor izložbe Vedran Muić naglasio je da izloženi dokumenti prikazuju evoluciju visokog obrazovanja u Trojednoj Kraljevini. Istaknuo je 1874. godinu kao ključnu prekretnicu kada je osnovano moderno Sveučilište s Pravnim fakultetom kao ključnom sastavnicom, na kojoj je broj studenata narastao s početna 183 na čak 877 uoči Prvog svjetskog rata.

Muić je dodao kako je fakultet bio ogledalo javnopolitičkih prijepora, o čemu svjedoče i dokumenti o studentskom prosvjedu i spaljivanju mađarske zastave 1895. godine. Istaknuo je da su kroz imenike studenata poput Vladimira Vidrića, Stjepana Radića, Emilija Laszowskog i Vladimira Lunačeka vidljivi temelji razvoja hrvatske inteligencije. Kao zanimljiv čin povijesne pravde izdvojio je lipanj 1926. godine, kada je institucija službeno promijenila naziv u Pravni fakultet u Zagrebu,to je predložio upravo Stjepan Radić – nekadašnji progonjeni student, a tadašnji ministar prosvjete.

Manifestacija se u HDA nastavlja predavanjima Silvije Babić o vezi znanosti i arhiva te profesora emeritusa Dalibora Čepula o važnosti Pravnog fakulteta u Zagrebu kao sjecišta pravnih i društvenih znanosti.