Za nas u Hrvatskoj, prva enciklika pape Lava XIV. je snažan poticaj da uđemo na ‘gradilišta našega vremena’: u škole i sveučilišta, medije i društvene mreže, političke i gospodarske procese, rekao je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša na izvanrednom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK).

Zasjedanje je održano u ponedjeljak navečer pod predsjedanjem predsjednika HBK, zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše, objavio je u utorak HBK.

Kutleša je, govoreći o netom objavljenoj prvoj enciklici pape Lava XIV. Magnifica Humanitas, rekao da taj dokument  nastavlja veliku liniju socijalnoga nauka Crkve, počevši od Lava XIII. i njegove enciklike Rerum novarum (O novim stvarima), ali je usmjerava prema “novim stvarima” našega vremena: digitalizaciji, umjetnoj inteligenciji i globalnoj tehnološkoj revoluciji.

“Za nas u Hrvatskoj ta je enciklika snažan poticaj da uđemo na ‘gradilišta našega vremena’: u škole i sveučilišta, medije i društvene mreže, političke i gospodarske procese”, rekao je Kutleša i ukazao na potrebu odgoja za razborit, etički i evanđeoski odnos prema digitalnim tehnologijama kako bi i u virtualnom prostoru Crkva bila znak nade, dijaloga i civilizacije ljubavi.

 Nova pitanja na koja Crkva treba pružiti svoj odgovor

Biskupi su se složili i istaknuli da je Magnifica Humanitas papina socijalna enciklika te da papa želi da ona bude tako shvaćena i primljena. Također su ukazali kako niti u jednom dosadašnjem socijalnom dokumentu, a ima ih više od 45, nije na tako izričit i temeljit način prikazan socijalni nauk Crkve kao crkveno-teološko učenje o odnosu Katoličke Crkve prema događanjima u svijetu, kao što ga donosi Magnifica Humanitas.

Moć umjetne inteligencije, rečeno je na zasjedanju, i neslućeni obzori njezina razvoja predstavljaju nešto sasvim novo, novu epohu te izazivaju nova pitanja na koja Crkva današnjega vremena treba pružiti svoj odgovor.

Biskupi su dali snažne poticaje da se enciklika što prije prevede na hrvatski jezik.

Teme zasjedanja bile su i posjet nadbiskupa Filippa Iannonea, obljetnice preminuća kraljice Jelene i krunidbe kralja Zvonimira te peti Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji.

Govoreći o obilježavanju 1050. obljetnice preminuća kraljice Jelene i 950. obljetnice krunidbe kralja Zvonimira, predsjednik HBK istaknuo je da te obljetnice nisu samo povijesni datumi, nego podsjetnik da su u korijenu našega naroda duboko usađeni vjernost Kristu i povezanost s Petrovom stolicom.

Smatra da nas proslava tih obljetnica treba potaknuti da u suvremenim izazovima, od demografskih poteškoća do kulturnih prijepora, donosimo odluke koje će i budućim naraštajima omogućiti da u ovoj zemlji žive dostojno čovjeka i dostojno evanđelja.

Peti Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji 19. i 20. rujna u Aljmašu i Osijeku

Kutleša se osvrnuo i na peti Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će  održati 19. i 20. rujna u Aljmašu i Osijeku pod geslom “U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani!”

Po njegovim riječima, takva okupljanja nisu tek lijepi događaji, nego trenuci u kojima čitav Božji narod ponovo otkriva kako je obitelj “živa stanica” Crkve i društva.

Sve potrebne informacije o susretu nalaze se na mrežnoj stranici shko2026.hr.

Biskupima je zahvalio na njihovom sudjelovanju u proslavi blagdana zaštitnice grada Zagreba, Majke Božje od Kamenitih vrata, kao i na njihovoj prisutnosti na Danu Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS).

Tim je proslavama nazočio i nadbiskup Filippo Iannone, prefekt Dikasterija za biskupe, a njegova je nazočnost, kako je rekao Kutleša, “očitovala blizinu i brižnu pažnju Petrova nasljednika prema našim mjesnim Crkvama i poslanju koje vršimo u narodu Božjemu”.

Na skupu HBK je izabran i novi ravnatelj Hrvatskog Caritasa, svećenik Požeške biskupije, vlč. Krunoslav Siroglavić.