Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama EU omogućit će sudovima učinkovitije postupanje u prekograničnim sporovima, rekao je u srijedu ministar pravosuđa Damir Habijan, dok je oporba upozorila na manjkavosti glede preuzimanja europskog uhidbenog naloga.
”Ovaj prijedlog zakona osigurava moderan, pregledan i funkcionalan zakonodavni okvir koji će hrvatskim pravosudnim tijelima omogućiti da učinkovitije postupaju u prekograničnim kaznenim predmetima te ojačaju našu suradnju s drugim članicama EU”, rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan u Hrvatskom saboru.
U prijedlog zakona ugrađene su provedbene odredbe radi omogućavanja primjene Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima. Države članice EU moći će tako prenositi vođenje kaznenih postupaka jedna drugoj. Na taj se način sprječavaju usporedni kazneni postupci (u vezi s istim osumnjičenikom i istim činjenicama) u različitim državama članicama. Uredba se primjenjuje od 1. veljače 2027.
Zakonom se također preciznije definiraju odredbe EU uredbi o europskom uhidbenom nalogu, nakon upućenog mišljenja Europske komisije o neusklađenosti.
Godišnje u Hrvatsku stigne oko sto zahtjeva za europskih uhidbeni nalog, kazao je ministar Habijan.
Raukar Gamulin (Možemo): Preuzima li sustav formalno europske mehanizme?
SDP-ova Kristina Ikić Baniček podsjetila je na mišljenje Europske komisije iz ožujka prošle godine, prema kojem ”Hrvatska nije adekvatno preuzela u svoje zakonodavstvo europski uhidbeni nalog”.
”Neću ulaziti u ocjenu je li u pitanju bio nemar, neznanje ili loše namjere, no ne vidim kako bi ikome u Hrvatskoj pogodovalo izvrtanje pravila o jedinstvenom uhidbenom nalogu koji vrijedi na području cijele EU. Vjerujem da je to u ovom prijedlogu riješeno na odgovarajući način”, rekla je Ikić Baniček.
Zastupnica Možemo Urša Raukar Gamulin navela je da predloženi zakon uređuje sudjelovanje Hrvatske u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije, financijskih prijevara, trgovine ljudima i drugih teških oblika prekograničnog kriminaliteta.
”Iza ovog zakona krije se puno ozbiljnije pitanje. A to je ima li Hrvatska pravosuđe koje može ravnopravno sudjelovati u europskom prostoru pravde? Ili pak imamo sustav koji formalno preuzima europske mehanizme, a praktično ih teško provodi?”, upitala je.
Unatoč određenim prigovorima, SDP i Možemo podržati će zakon, kao i vladajući HDZ.
”Ovaj će zakon biti temelj i okvir za bolju pravosudnu suradnju s pravosuđem Europske unije. Ukoliko se pokaže da do drugog čitanja još nešto treba doraditi, sigurna sam da će ministar i njegovi suradnici to razmotriti”, rekla je zastupnica HDZ-a Ljubica Lukačić.
Četiri kandidata u izboru za člana Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa
Osim o novom zakonu, zastupnici su raspravili jedinstvenu završnu listu za izbor člana Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove donio je listu od četiri kandidata, na kojoj su Svetislav Drakulić, Simona Marić Ćurić, Sanja Ružman i Filip Štefan. O članu Povjerenstva odlučit će svi saborski zastupnici, tajnim glasanjem.
”Klub zastupnika SDP-a sudjelovat će u izboru člana Povjerenstva ili možda neće, ali će sasvim sigurno, sa ili bez našeg sudjelovanja, biti izabran onaj od četiri kandidata za kojeg se odluči parlamentarna većina. Pa ćemo tako tretirati rad Povjerenstva ubuduće”, poručio je SDP-ov Arsen Bauk.
HDZ-ova Danijela Blažanović ocijenila je da svaki od predloženih kandidata donosi određene profesionalne kvalitete i specifična znanja.
”Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je tijekom godina postalo jedno od najprepoznatljivijih mehanizama zaštite javnog interesa. Njegova vjerodostojnost ovisi o kvaliteti i profesionalnosti njegovih članova. Stoga je važno da osobe koje biramo imaju dovoljno znanja, iskustva i integriteta za donošenje odluka koje često imaju veliki javni značaj”, naglasila je Blažanović.