U Hrvatskoj se godišnje obavi oko 300 transplantacija organa i već je godinama među vodećima u Eurotransplantu po relativnom broju darivatelja nakon moždane smrti, istaknuto je u utorak u Ministarstvu zdravstva na obilježavanju Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa i tkiva.

Jedan darivatelj može spasiti do osam života te pomoći desecima drugih kroz darivanje tkiva, poručili su ministrica zdravstva Irena Hrstić i nacionalna transplantacijska koordinatorica Marina Premužić, pozvavši građane da potpišu donorsku karticu i podrže transplantacijski program.

“Hrvatska je dugi niz godina prepoznata kao zemlja s izuzetno dobrim rezultatima u transplantaciji, a jako je važno naglasiti da iza svake transplantacije postoji doniranje organa”, rekla je Hrstić u Ministarstvu zdravstva.

Istaknula je da je Hrvatska i prije ulaska u Eurotransplant bila među uspješnijim državama po broju transplantacija i darivanja organa, a članstvom u toj međunarodnoj mreži dodatno je učvrstila položaj među vodećim europskim zemljama.

Ministarstvo zdravstva nedavno je donijelo i novi pravilnik o darivanju organa kojim su proširene mogućnosti potencijalnog darivanja i sustav dodatno usklađen s europskom praksom.

Ministrica je istaknula da donorska kartica predstavlja pristanak osobe za života na darivanje organa nakon smrti, no da se i tada uvijek razgovara s članovima obitelji.

U Hrvatskoj se uspješno provode transplantacije bubrega, jetre, srca i pluća, a koordinatorica Premužić rekla je da posljednjih godina imamo oko 30 darivatelja na milijun stanovnika.

Istaknula je i važnost darivanja tkiva, poput rožnica, srčanih zalistaka i krvnih žila, koje možda ne spašavaju neposredno život, ali ga značajno poboljšavaju.

“Osoba koja dobije rožnicu ponovno progleda i doslovno dobije novi život”, rekla je Premužić, dodavši da je Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica od osnutka spasio 215 života.

Transplantirane pacijentice svjedočile o novoj prilici za život

Na konferenciji su govorile i transplantirane pacijentice Ana Mrčić i Monika Gvardijan, koje su opisale kako nakon presađivanja vode aktivan i kvalitetan život.

Mrčić, kojoj je transplantacija krvotvornih matičnih stanica izliječila mijelodisplastični sindrom, rekla je da se nakon liječenja vratila sportu te nastupa na europskim i svjetskim natjecanjima transplantiranih sportaša.

“Život mi je sada bolji nego prije transplantacije”, rekla je Mrčić, dodavši da nakon presađivanja ponovno planinari, trči i natječe se u atletici.

Gvardijan, transplantirana zbog plućne hipertenzije, također sudjeluje u planinarskim i sportskim pothvatima, uključujući međunarodne ekspedicije transplantiranih pacijenata.

Hrstić: Pacijent s Visa nije bio životno ugrožen, aktiviran alternativni prijevoz

Na upit novinara o nedavnom slučaju na Visu, gdje je 67-godišnjem muškarcu pozlilo te je, po pisanju medija, zbog tehničkog kvara hitnog helikoptera satima čekao prijevoz do Splita, ministrica Hrstić rekla je da je prema informacijama koje je dobila helikopter u tom trenutku bio izvan funkcije, zbog čega je aktiviran alternativni prijevoz brodicom.

„Pacijent, prema dostupnim informacijama, nije bio životno ugrožen i medicinski je procijenjeno da može čekati brodicu”, rekla je ministrica, dodavši da u sustavu uvijek postoje alternativni načini prijevoza u hitnim situacijama.

Prema navodima Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, liječnica na Visu procijenila je da pacijenta treba prevesti u Split te je zatražila helikopterski prijevoz, no helikopter zbog tehničkih problema nije mogao poletjeti. Nakon toga aktivirana je brza brodica, koja je prethodno bila na drugoj intervenciji.

Prema pisanju medija, pacijent je zapovjednik viškog DVD-a, a prema posljednjim informacijama, nije životno ugrožen. Ministarstvo zdravstva zatražilo je očitovanje o cijelom slučaju.