Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, u suradnji s Udrugom Stara Rijeka i okolica, u ponedjeljak je obilježilo Dane bijele trake u Zagrebu u znak sjećanja na 3176 ubijenih i nestalih civila Prijedora i okolice, među kojima i 102 ubijene djece – žrtava zločina počinjenih 1992..
Povodom obilježavanja Dana bijele trake, 102 pjesnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Crne Gore napisala su 102 pjesme u spomen na 102 djece ubijene u Prijedoru.
Pjesme će biti objavljene u knjizi ”Spomenik u srcu“, svojevrsnom spomeniku ljubavi, sjećanja i humanosti – dio njih bio je predstavljen javnosti na skupu u zagrebačkom Novinarskom domu, a dio će biti i predstavljen na Trgu bana Josipa Jelačića 31. svibnja.
”Skupiše se pjesnici sa svih strana svijeta i izniješe istinu na sunce. Pa sada, umjesto jednog spomenika, sto i dva spomenika putuju svijetom. Možeš te spomenike držati u krilu, možeš ih dodirnuti čelom, nositi ih u torbi, džepu ili u srcu, ako ti je ovu knjigu teško čitati”, kazao je pjesnik i književnik Enes Kišević na predstavljanju pjesama na kojima su sudjelovali i neki od autora.
Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba Armin Hodžić podsjetio je na okolnosti ratnih zločina 90-ih i ukazao na potrebu održavanja kulture sjećanja.
”I dalje moramo nastaviti govoriti, upozoravati da se takve stvari više ne događaju. Pola stoljeća nakon Drugog svjetskog rata, mi smo opet imali ljude koje su morali nositi bijele trake oko ruku samo zato jer su druge nacionalnosti ili vjeroispovijesti”, kazao je Hodžić.
Organizatori su istaknuli kako je skup organiziran radi odavanja počasti žrtvama nakon što su 31. svibnja 1992. vlasti bosanskih Srba su u Prijedoru izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili plahtama, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko ruke.
“To je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori počinjeni drugi zločini. Konačni ishod je bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s područja općine Prijedor”, rečeno je.
Organizatori su poručili i da je to bio prvi put od 1939. i nacističkog proglasa prema kojem su poljski Židovi morali nositi žute trake s Davidovom zvijezdom oko ruke, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način obilježeni za istrebljenje. Kako su dodali, ni dan danas vlasti Republike Srpske ne dozvoljavaju Bošnjacima i Hrvatima da obilježe mjesta stradanja izgradnjom spomenika u Prijedoru i na mjestu logora Omarska, Keraterm i Trnopolje.