Dr. sc. Mihaela Šatvar Vrbančić je najnovija doktorica znanosti iz Križevaca, koja je uspješno obranila svoj doktorski rad u svibnju 2026. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Doktorirala je na temu “Iskoristivost dušika iz digestata kao zamjena za mineralna dušična gnojiva”.
Diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, stekavši zvanje magistrice inženjerke agronomije. Od 2017. godine zaposlena je na Odsjeku za agroekologiju unutar Zavoda za ishranu bilja. Prije toga je na istom zavodu završila stručno osposobljavanje. Njezin je istraživački rad usmjeren na ekološki prihvatljive metode gnojidbe, analizu nutritivnih potreba biljaka te primjenu modernih tehnologija u poljoprivredi.Aktivno objavljuje radove u međunarodnim znanstvenim časopisima i sudjeluje na domaćim i stranim konferencijama. Također sudjeluje u popularizaciji znanosti kroz projekte namijenjene široj javnosti i mladima.
Sažetak doktorskog rada:
Održiva poljoprivreda zahtijeva smanjenje uporabe mineralnih gnojiva i veće korištenje gnojiva na bazi biomase, poput digestata – nusproizvoda anaerobne digestije (AD). Digestat je prepoznat kao vrijedan izvor dušika (N), fosfora (P) i kalija (K), no njegova primjena ograničena je varijabilnošću sastava, troškovima i zakonodavnim okvirima. Njegova učinkovitost ovisi o sirovini, tipu tla i okolišnim uvjetima. Unatoč tome, istraživanja potvrđuju njegov potencijal kao alternativnog izvora hraniva.
Cilj istraživanja bio je ispitati učinke krute i tekuće frakcije digestata te mineralnih gnojiva s dušikom (NPK i CAN) na prinos kukuruza, svojstva tla i potencijal ispiranja nitrata u kiselom tlu tijekom 2018. i 2019. godine. Digestat je dobiven kodigestijom kukuruzne silaže i goveđeg gnoja. Primijenjeno je 7 tretmana u 4 ponavljanja: kontrolni tretman bez gnojidbe (C), mineralno gnojivo (NPK+CAN), tekući goveđi gnoj (LCM), kruta frakcija digestata (SFD), tekuća frakcija digestata (LFD) te kombinacije SFD ili LFD s mineralnim gnojivom (pri čemu je 50 % ukupnog N osigurano iz frakcija digestata, a 50 % iz mineralnog gnojiva).
Značajno veći prinosi ostvareni su u 2018. u odnosu na 2019. U usporedbi s kontrolom (7,9 t ha⁻¹), najveći prinosi zabilježeni su u tretmanima NPK+CAN (12,1 t ha⁻¹), LFD+NPK (11,8 t ha⁻¹) i SFD+NPK (11,0 t ha⁻¹). Najveća iskoristivost dušika (NFRV) utvrđena je u tretmanima NPK+KAN (100 %) i LFD+NPK (80,5 %). Rezultati potvrđuju da digestat, uz pravilnu primjenu, predstavlja pouzdan izvor biljci dostupnog N, usporediv s mineralnim gnojivima. Koncentracije nitrata u tlu ostale su unutar dopuštenih granica, bez znakova povećanog ispiranja, a nisu zabilježeni ni negativni učinci teških metala u tlu ni biljnom materijalu.
Tretman LFD+NPK ostvario je najbolje rezultate, uz mogućnost smanjenja mineralne gnojidbe do 50 %, čime se smanjuju emisije stakleničkih plinova i poboljšava plodnost tla. Sveukupno, digestat predstavlja učinkovito rješenje za održivo upravljanje hranivima, uz agronomske, okolišne i ekonomske prednosti, te važan doprinos budućoj standardizaciji njegove primjene u Hrvatskoj.