Vlada je na sjednici u četvrtak dala potporu za suradnju na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva malog kalibra u Hrvatskoj u partnerstvu s Beretta Holdingom.

“Imajući na umu promijenjene sigurnosne okolnosti, Vlada Republike Hrvatske podržava izgradnju tvornice streljiva u Republici Hrvatskoj”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić predstavljajući zaključak Vlade.

U tom kontekstu Vlada podupire suradnju na provedbi projekta u vezi s uspostavom proizvodnje streljiva malog kalibra u Republici Hrvatskoj u partnerstvu s Beretta Holdingom i sklapanje memoranduma o razumijevanju kojim bi se načelno uredila daljnja suradnja na projektu, poručio je.

Kako je Anušić istaknuo, zaključkom se zadužuje Ministarstvo obrane da, u suradnji s ministarstvima financija, vanjskih i europskih poslova, unutarnjih poslova, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, zaštite okoliša i zelene tranzicije, gospodarstva i ostalim nadležnim tijelima, u što kraćem roku, poduzme sve potrebne radnje za potpisivanje navedenog memoranduma o razumijevanju.

Smanjenje broja registriranih birača

Vlada je na sjednici usvojila izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. tromjesečje ove godine, iz kojeg je razvidno smanjenje od 7552 registriranih birača u odnosu na kraj trećeg tromjesečja prošle godine. U usporedbi s I. tromjesečjem 2024., u istom razdoblju ove godine registriranih birača manje je za čak 30.375.

Na dan 31. ožujka 2026. na području deset izbornih jedinica registrirana su ukupno 3,601.578 birača, dok ih je na kraju III. tromjesečja prošle godine, 30. rujna 2025., bilo registriranih 3,609.130.

U I. tromjesečju 2024. registriranih birača bilo je 3,631.953.

Prema izvješću, u I. tromjesečju ove godine nisu zabilježena odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. U okviru su zakonom dopuštenog raspona od +/- 5 posto od propisane osnove, dok su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača zabilježena na području pete, gdje je zabilježen manjak od 3,16 posto, te devete izborne jedinice, koja je u plusu za 2,69 posto.

Vlada je prihvatila i izvješće o namjenskom trošenju sredstava za isplatu pomoći za opskrbu energijom ugroženih kupaca za 2025. godinu, tijekom koje se broj korisnika ovoga prava kretao od 104.412 u siječnju do 123.781 u prosincu.

Naknada je iznosila 70 eura mjesečno, a ukupno je prošle godine isplaćeno 69.155.357 eura.

Pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata uređeno je Zakonom o socijalnoj skrbi te uredbama Vlade kao mjera kojom se sprječava produbljivanje siromaštva onih kategorija korisnika energenata koji su procijenjeni najugroženijima. Sredstva se isplaćuju temeljem statusa jedne od 10 kategorija, čime korisnici imaju pravo na sufinanciranje troškova električne, toplinske energije ili plina.

“U ovim kategorijama vodeći korisnici su oni koji imaju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, inkluzivni dodatak razine 1, 2 ili 3, nacionalne naknade za starije, nezaposleni hrvatski branitelji, civilni stradalnici iz Domovinskog rata”, naveo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.

Uz nastavak isplate, radimo i na tehničkom olakšavanju same konzumacije ove mjere i unaprjeđenju digitalnog sustava naplate, dodao je.

Izvješće o HZZO-u

Prihvaćeno je i izvješće o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu, tijekom koje je Zavod prihodovao 6,7 milijardi eura, što je 12,3 posto više nego godinu ranije, od čega su prihodi od doprinosa bili veći za 15,5 posto. Rashodi se kreću u jednakom iznosu od 6,7 milijardi eura, a što je povećanje za 13,3 posto nego 2024. godine.

Od ukupnih prihoda, 82,5 posto čine prihodi od doprinosa (5,506.930.843 eura), 11,33 posto od proračuna, što je za 3,15 posto manje nego godinu ranije, 5,93 posto su prihodi po posebnim propisima i 0,15 posto od imovine, projekata EU, pruženih usluga.

“Veći prihodi od doprinosa omogućili su HZZO-u da, usprkos smanjenju prihoda iz državnog proračuna, provede odluku Vlade na temelju koje je krajem rujna i početkom listopada 2025. bolničkim zdravstvenim ustanovama isplatio namjensku pomoć za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala u ukupnom iznosu od 80 milijuna eura”, navodi se u izvješću.

Rashodi za zdravstvenu zaštitu odnose se najviše na pokrivanje obveznoga (5,6 milijardi eura) i dopunskog (312,5 milijuna eura) zdravstvenog osiguranja, novčane naknade u iznosu od 595,3 milijuna eura, dok  je 91,5 milijuna eura utrošeno na ostale rashode, a za izdatke za financijsku imovinu i otplatu beskamatnog zajma 27,9 milijuna eura. Potraživanje HZZO-a prema bolnicama za neizvršeni rad za 2025. godinu iznosi 122,6 milijuna eura.

“Ukupne obveze povećane su za 17,9 posto, a dospjele za 22,18 posto, najveći dio dospjelih obveza odnosi se na obveze za lijekove na recept”, navela je ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Tako su ukupne obveze HZZO-a na dan 31. prosinca 2025. iznosile 808,9 milijuna eura, od čega dospjele obveze iznose 196,4 milijuna, a nedospjele 612,5 milijuna eura, u okviru kojih su sadržane i obveze za povrat beskamatnog zajma iz 2020. godine u iznosu 55,5 milijuna eura.

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad obilježavanjem 35. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja 2027. u Karlovcu. a, sukladno zamolbi županice Karlovačke županije.