Među osam raskošnih, duhovitih, napetih i refleksivnih djela Velikog natjecanja dugometražnog filma Animafesta barem polovina su sigurni “favoriti publike”, dok ostali jamče užitak zahtjevnijim višegodišnjim poklonicima umjetničke animacije, ističe se u najavi ovogodišnjeg Svjetskog festivala animiranog filma.

Popis otvara “Samurajska balerina – pariška zvijezda u cvatu”, novi film Gora Taniguchija, redatelja hita “One Piece: Crvena” iz 2022., koji će osobno predstaviti tu priču pariške belle époque i japanskog razdoblja Meiji. Film se na Animafestu prvi put prikazuje izvan Japana.

Radnja počinje u Yokohami 1907. gostovanjem europskog baletnog ansambla, a nastavlja se 1912. kada djevojke Fujiko i Chizuru isprati u francusku prijestolnicu. Prva želi postati slikaricom zapadnog stila, a druga, inače majstorica tradicionalne borilačke vještine naginata, balerinom. Obje ambicije u suprotnosti su s obiteljskim planovima koje ih vide prvenstveno kao buduće supruge.

Zato se film opisuje kao priča o sukobu i prožimanju tradicije i modernosti, sazrijevanju i upornoj borbi za vlastite snove, ali postavlja i ozbiljna pitanja orijentalizma i okcidentalizma – kolonijalnog ili nekritičkog pogleda na Drugoga kakvim su obilježene podjednako zapadne i japanske fascinacije, stereotipi, zablude i površne imitacije.

Svjetsku premijeru imat će brazilska humorna drama “Kurvin sin” u čijem je autorskom timu i Otto Guerra, legendarni južnoamerički strip-umjetnik i animator, pionir tamošnje nezavisne scene. Naslovni protagonist je svestrani serviser, djevac i sin prostitutke Marije Tereze koja u gradiću Veredas vodi bordel odakle on bježi u društvu govorećeg tronogog psa.

Francusko-belgijska “Odiseja jednog maslačka” japanske autorice Momoko Seto, opisuje se kao botaničko-kozmičko, hiperrealističko poetsko putovanje ostvareno računalom 3D animacijom, dokumentarnim snimkama i time lapse fotografijom. Dugometražni debi redateljice televizijskih i znanstvenih filmova ekološkog predznaka, ujedno je i postapokaliptični putopis s dalekog planeta inspiriranog našim vlastitim.

Španjolca Alberta Vázqueza, strip-autora i animatora svjetskog “formata”, trostrukog dobitnika nacionalne nagrade Goya, zagrebačka publika već poznaje jer je ovdje prikazao dva dugometražna i tri kratkometražna filma, a sada sudjeluje s filmom “Decorado”. To je priča o nezaposlenom i paranoidnom sredovječnom mišu koji počinje osjećati kako živi na filmskom setu te ostavši bez najboljih prijatelja odluči pobjeći iz svijeta u kojem svime upravlja kompanija Alma.

S Animafesta kažu da će treće sudjelovanje kvebeškog umjetnika Félixa Dufour-Laperrièrea u Velikom natjecanju iznenaditi poklonike njegovih prethodnih filmova jer je “Smrt ne postoji” likovno bogat 2D film s realističkim fizionomijama, ali i osobitim postupkom kolorističkog pretapanja likova s pozadinama, odnosno ambijentima u kojima se nalaze.

I fabula, koja prati bijeg i samoispitivanje revolucionarke Hélène nakon tragične akcije, nešto je čvršća od onih iz prethodnih filmova, premda i dalje na razmeđu realnog i zamišljaja – snoliko-hipnotička, filozofska, bremenita slojevitim simbolizmom i organskim animiranim metamorfozama.

Za ljubitelje tema Drugog svjetskog rata slovački film “Dukla”

Za ljubitelje tema iz Drugog svjetskog rata tu je slovački hibrid igranog i lutkarskog filma “Dukla” Gejze Dezorza čija je radnja smještena u vrijeme sovjetsko-njemačke bitke za eponimni prijevoj između Poljske i Slovačke 1944. godine.

Zbližavanje i zaljubljivanje siromašnog romskog glazbenika i njemačkog oficira u ruskom zarobljeništvu i zajedničkom bijegu uokvireno je kritikom totalitarne propagande i prikazom okrutnosti obje vojske prema civilnom stanovništvu.

Po riječima redatelja, danas kada smo svjedoci masakra koji veličaju kriminalne režime i potiču nasilje u ime iskrivljenih ideja, okrutni rat otprije 80 godina izranja kako bi nas upozorio gdje su granice ljubavi i mržnje, ljudske egzistencije i morala.

Tehnički hibridan je i kineski znanstvenofantastični (meta)film “Svjetlo u hladnoj noći”, priča o usamljenom domaru filmskoga studija u propadanju, koji utjehu pronalazi u sladunjavo-kičastoj, diznificiranoj virtualnoj stvarnosti te nasamaren klasičnom online romantičnom prijevarom on prikuplja novac za put u svemir. Redatelj filma Xu Zao pod imenom Jingwei Xu već se na Animafestu natjecao 2023. toplo primljenim filmom “Nema promjena u našem životu”.

Za poklonike eksperimentalnog filma prvi će put na europskom tlu biti prikazan brazilski “Matamortes” Thiaga Martinsa de Mela, kojega autor opisuje kao “odu savezu između duhovnog lijevog puta i revolucionarne ljevice”. Film najprije uprizoruje rođenje novoga boga oblikovanog iz afričkih i južnoameričkih vjerovanja te junakinje koja se posvećuje borbi protiv kolonijalnog sistema.

Martins de Melo vizualni je, multimedijski umjetnik čiji rad spaja guste kompozicije i materijalnost slike s postkolonijalnom, povijesnom i mitološkom tematikom te izučavanjem sinkretičke spiritualnosti i epifanije.

Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb održat će se od 8. do 13. lipnja.