Udruga hrvatskih sudaca (UHS) u srijedu je izrazila sućut obitelji ubijenog drniškog mladića Luke Milovca i u priopćenju upozorila na nužnost izmjena sustava koji sucima ne omogućuje cjelovit uvid u evidenciju ranijih slučajeva okrivljenika.
Nakon zločina zbog kojega je uhićen ranije osuđivani Kristijan Aleksić, protiv kojega se i u vrijeme posljednjeg drniškog ubojstva vodio kazneni postupak, UHS je priopćio da je taj događaj “ponovno suočio suce s težinom odgovornosti koju nosi njihova dužnost kao i potrebom da svi zajedno damo maksimum svoje stručnosti, odgovornosti i posvećenosti za bolje društvo”.
Suci poručuju da ne bježe od odgovornosti za svoj rad, no naglašavaju da javni prostor i političke rasprave nisu mjesto za suđenje sucima. Ističu da za utvrđivanje propusta postoje jasne zakonske procedure, dok bi ulaženje u javna prepucavanja s predstavnicima izvršne vlasti narušilo ustavni poredak i nepristranost sudstva.
“Smatramo da je potrebno točno i argumentirano informirati javnost o funkcioniranju pravosuđa ukazujući kako na probleme s kojima se sustav suočava tako i na poboljšanja koja je potrebno učiniti da bi se sustav unaprijedio”, navode u priopćenju.
Stoga se, dodaju, UHS obratio ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu s konkretnim problemima koji koče učinkovit rad sudova i prijedlozima rješenja za koja smatraju da mogu dovesti do poboljšanja učinkovitosti pravosuđa.
Kao jedan od ključnih problema iz UHS-a izdvajaju ograničenja državnog informacijskog sustava eSpis kojim upravlja resorno ministarstvo.
Ističu da suci nemaju uvid u cjelovitu sliku o okrivljenicima pa sudac u prekršajnom postupku, ako nije riječ o nasilju ili prekršaju za koji se može izreći zatvorska kazna, nema uvid u raniju kaznenu osuđivanost i vidi samo prekršajnu povijest.
Suci istrage koji u kratkim rokovima odlučuju o istražnom zatvoru kroz eSpis ne mogu doznati vode li se protiv istog osumnjičenika drugi postupci niti što poduzimaju drugi suci.
Suci koji vode kaznene postupke, ističu, ne mogu provjeriti postojanje drugih optužnica protiv iste osobe, dok suci u obiteljskim predmetima nemaju nikakav uvid u kaznene postupke koji se vode protiv članova obitelji o čijoj sudbini odlučuju.
UHS upozorava i na nemoć pravosuđa nakon što osuđenik odsluži zatvorsku kaznu, jer pod nadzorom mogu biti najdulje tri godine, iznimno pet ako je zločin počinjen na štetu djeteta.
Smatraju da sustav zakazuje i na razini međuinstitucionalne komunikacije jer ne postoji nikakva mreža upozorenja između sudaca, policije, socijalnih radnika i probacijskih ureda za osobe kod kojih postoji visoki rizik od ponavljanja teških kaznenih djela.
“Predlažemo da zajedničkim snagama usmjerimo svoj fokus i djelovanje na stvarno poboljšanje sustava”, zaključuju u UHS-u.