Hrvatska radiotelevizija (HRT) u petak, 15. svibnja svečano slavi 100 godina Hrvatskog radija i 70 godina Hrvatske televizije te najavljuje nastavak proslave obljetnice kampanjom ”Zauvijek prvi” s nizom programskih, produkcijskih i javnih događanja tijekom cijele godine.

Proslava 100. godina HRT-a vezana je uz prvo radijsko javljanje iz Zagreba 15. svibnja 1926. kada je hrvatska glumica, književnica i prva radijska spikerica Božena Begović izrekla ”Halo, halo, ovdje Radio Zagreb”, a s HRT-a ističu da je namjera obilježavanja ove velike obljetnice, kroz kampanju ”Zauvijek prvi”, istaknuti kontinuitet javnog servisa, ali i njegovu trajnu ulogu.

”Središnji dan obilježavanja jest 15. svibnja, Dan Hrvatske radiotelevizije kada će se kroz cjelodnevni program povezati radijski i televizijski sadržaji te javljanja uživo s gradskih lokacija”, poručili su s HRT-a. Uz tradicionalnu dodjelu godišnjih nagrada HRT-a, uključivši i nagradu za životno djelo ”Ivan Šibl”, te prisjećanje na djelatnike HRT-a poginule u Domovinskom ratu, s javnog medijskog servisa najavili su i veliku svečanost uz brojne uzvanike u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

No, s Hrvatske radiotelevizije posebno ističu da ovu jubilarnu obljetnicu obilježavaju posebnim radijskim, televizijskim i internetskim programskim sadržajem kojim žele obilježiti društveni kontekst u kojem je taj javni medijski servis dosad djelovao i ostavio trag u hrvatskom društvu.

”100 trenutaka za pamćenje”

”U središtu obilježavanja stote obljetnice nalazi se projekt ”100 trenutaka za pamćenje”, kroz koji HRT tijekom godine donosi izbor događaja, emisija i zapisa koji su obilježili njezino djelovanje, ali i društvo u kojem su nastajali. Riječ je o sadržajima koji su ostali zabilježeni u programu, ali i u sjećanju publike, od samih početaka emitiranja”, ističu s HRT-a. U tom programskom izboru uključeni su i prvi glasovi u hrvatskom eteru, prijenosi koje su pratili milijuni gledatelja i slušatelja te emisije i formati koji su s vremenom, kako ističu, postali dio hrvatske svakodnevice.

”Projekt se provodi kao kontinuirana serija objava i priloga na svim platformama HRT-a, uz arhivske snimke i kontekst koji omogućuju ponovno gledanje i slušanje sadržaja iz različitih razdoblja. Na taj način ti se trenuci ne donose samo kao podsjetnik, već i kao uvid u vrijeme u kojem su nastali i ulogu koju su tada imali”, poručuju s HRT-a.

Najavljuju i da će se, u sklopu kampanje projekt ”100 trenutaka za pamćenje” provoditi do kraja godine.

Dodaju i kako su već dosad objavljeni ”reprizni” materijali pokazali širinu tog pristupa dokazujući angažirani pristup javne radiotelevizije od samih početaka emitiranja i povijesnih događaja do sadržaja koji su obilježili popularnu kulturu. Napominju i da se kroz dosadašnji emitirani program ”100 trenutaka za pamćenje” vidi uloga HRT-a kao medija koji, ne samo da bilježi događaje, nego ih prenosi i oblikuje kao dio javnog prostora.

Uzvik ”Ljudi moji, je li to moguće” ima najveći odjek

Posebno su izdvojili emisije posvećene događajima vezanima uz prvo radijsko javljanje iz Zagreba, ”zabranjeni” koncert Prljavog kazališta 1989. ili dočeka Vatrenih iz 2018. Napominju i kako su se u tim zapisima vraćaju prepoznatljivi glasovi i rečenice koje su nadživjeli trenutak u kojem su izgovorene, primjerice uzvik legendarnog sportskog komentatora Mladena Delića ”Ljudi moji, je li to moguće” iz 1983. koji je do početka svibnja ostvario i najveći odjek među publikom i na društvenim mrežama, s gotovo 700.000 dotadašnjih pregleda na Facebooku i više od milijun ukupno na svim platformama. Pritom, ne izostavljaju niti kapitalne projekte javne radiotelevizije ostvarene proteklih desetljeća navodeći niz emisija uz koje se odrastalo, od ”Gruntovčana“ i ”Smogovaca” do ”Našeg malog mista“.

No, upravo prikazivanje repriznog materijala i neostvarivanje niti jednog od velikih dramskih ili filmskih kapitalnih projekata u godini u kojoj se obilježava 100. obljetnica HRT-a, predmet je brojnih kritika uključivši i one koje su vodstvu HRT-a nedavno uputili članovi Programskog vijeća.  Naime, vodstvo HRT-a bilo je izloženo kritici zašto nije u, isključivo vlastitoj produkciji, u mogućnosti i sada ostvariti kapitalne projekte značajne za hrvatsku kulturu i društvo – poput nekadašnjih serijala i filmova poput ”Prosjaka i sinova”, ”Glembajevih” ili ”Kuda idu divlje svinje”. S HRT-a dosad nisu odgovorili na kritike, ali su ponudili objašnjenje u najavi obilježavanja 100. obljetnice.

”Hrvatska radiotelevizija tijekom stoljeća djelovanja razvila se iz radijske postaje u suvremenu multimedijsku instituciju koja objedinjuje radio, televiziju i digitalne platforme. Njezina temeljna uloga pritom ostaje ista: informirati i povezivati, uz odgovornost i djelovanje u javnom interesu. Obilježavanje 100 godina HRT-a tako nije usmjereno samo na pregled prošlosti, nego i na sadržaje koji tu ulogu nastavljaju u budućnosti, kroz program koji ostaje dostupan, relevantan i usmjeren prema publici”, zaključili su s HRT-a.