Roman Borisa Dežulovića “Tko je je taj čovjek? Izvještaj o jednoj mogućnosti” tematizira rađanje fašizma i nacionalsocijalizma u Njemačkoj te se kao i u romanu “Christkind” autor ponovno bavi pitanjem je li se zlo moglo spriječiti, rečeno je na predstavljanju te knjige na Zagreb Book Festivalu.

Roman je objavljen 2025. godine u nakladi Ex Librisa iz Rijeke, a ovo je bila njegovo zagrebačko predstavljanje rekla je moderatorica Morana Kasapović i podsjetila da su “Mostovi” tema ovogodišnjeg Zagreb Book Festivala.

Nadovezujući se na temu festivala, Dežulović je rekao da je Hrvatska danas jedna duboko podijeljena zemlja. O novom romanu je rekao da ga je imao u glavi još prije više od 20 godina i da je sada tema ispala aktualnija i suvremenija nego što je bila kad ju je on zamislio.

“Moja ambicija nije bila da povlačim paralele, niti da pišem o našim dvadesetima, inscenirajući dvadesete prošlog stoljeća. One su se nekako same dozvale”, kazao je.

Rekao je da je imao dvije premise kod pisanja te knjige – povratak u prošlost i ubojstvo Hitlera kao dječaka kako bi se spriječilo zlo. O toj premisi je rekao da i nije osobito originalna i da postoji više od četiri tisuće romana i knjiga na tu temu. Drugu premisu istaknuo je kao ključnu jer se bavi etičkim pitanjima.

“Meni su zanimala sva druga pitanja. Od toga u ‘Christkindu’, do tog etičkog pitanja imamo li pravo i ima li smisla ubiti zlo kad ima osam godina. I vrijedi li spašavati svijet koji se može spasiti ubojstvom dječaka od osam godina”, rekao je. “Moj roman je dokumentarna fikcija”, ustvrdio je.

Dežulović je rekao i da prije pisanja romana nikad nije bio u Münchenu ni Berlinu, iako se radnja velikim dijelom veže uz München kao i da ne govori njemački. Rekao je da je zato duboko uronio u opsežan istraživački proces. Kazao je da je internet ‘Aleksandrijska knjižnica’ i da je na njemu našao i doktorske radove o ljudima o kojima piše u romanu. Kad je završio knjigu otišao je u München i dodao da je bilo čudesno koliko je dobro poznavao grad.

Spisateljica i arhitektica Ena Katarina Haler rekla je da premisa o ubijanju Hitlera u Dežulovićevom romanu nije nimalo banalna i kako čitatelj shvati u jednom trenutku da tu uopće nije riječ o Hitleru, nego o zlu ukorijenjenom u društvu. Istaknula je i da je knjigu čitala s velikim užitkom, usporedivim s čitanjem klasika. O knjizi je još dodala da je to ‘jedna fantastična i nevjerojatno lucidno, vješto i prekrasno napisana doku fikcija’.

“Boris Dežulović je u ovom romanu napisao istinu o jednom trenutku koji je upisan u naše živčane sustave, u naše emocije, u naše mozgove. Mi. suočavajući se s tom istinom, zapravo se suočavamo sa sobom”, rekao je književnik Miljenko Jergović.

Dodao je da u romanu nije riječ ni o Hitleru, ni o Nijemcima, ni o nacizmu. “Ovdje je riječ o svakom od nas u najprivatnijem smislu te riječi. Riječ je o našim etičkim sklopovima. Riječ je o tome hoćemo li mi od srama, nelagode, straha i užasa u sljedećem trenutku moći udahnuti zrak. O tome se u ovom romanu radi i o tome se općenito radi. To je najvažnija tema ljudskosti”, rekao je. Zaključio je da je problem sa zlom što je naša tradicionalna ljudska reakcija na zlo da se na njega pokušamo naviknuti.

Jergović se, govoreći o zlu i njegovim mehanizmima, oštro osvrnuo u nekoliko navrata na društvene i političke okolnosti u Hrvatskoj.

Boris Dežulović (Split, 1964.) hrvatski je novinar i pisac. Jedan je od suosnivača Feral Tribunea te redoviti kolumnist u hrvatskim, bosanskohercegovačkim, slovenskim i srbijanskim medijima. Autor je romana “Christkind” i “Jebo sad hiljadu dinara”, knjige poezije “Pjesme iz Lore” te zbirke priča “Poglavnikova bakterija”. Pisao je i scenarij za dokumentarni film “Dnevnik graditelja” redateljice Jasmile Žbanić o obnovi mostarskog Starog mosta. Njegove knjige, pripovijetke, pjesme i eseji prevedeni su na njemački, talijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.