Mobing i diskriminacija na radnom mjestu u Hrvatskoj pojavljuju se većoj mjeri nego u ostatku EU, a istodobno su nedovoljno prepoznati i regulirani, upozoreno je u četvrtak na konferenciji „Mobing i zaštita dostojanstva na radnom mjestu“ održanoj u Uredu Europskog parlamenta u Zagrebu.

Predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Tomislav Rajković istaknuo je da se želi otvoriti javni prostor za raspravu o problemu o kojem se, unatoč njegovoj raširenosti, malo govori. Naglasio je da radnici mobing najčešće opisuju kao kontinuirani pritisak, ponižavanje, izolaciju, uskraćivanje informacija i stvaranje radnog okruženja u kojem više ne mogu normalno obavljati posao.

Rajković: Važno je uspostaviti jasan i učinkovit postupak prijave mobinga

„Radnička prava ne znače mnogo ako radnik ne zna kome se obratiti“, poručio je Rajković, dodavši da je nužno uspostaviti jasan i učinkovit postupak prijave te osigurati snažniju zaštitu žrtava i strože sankcioniranje počinitelja.

Podsjetio je da Zakon o radu propisuje obvezu poslodavca, koji zapošljava najmanje 20 radnika, da imenuje povjerenika za zaprimanje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva radnika. No, unatoč tome, kaže, mnogi radnici oklijevaju prijaviti zlostavljanje jer nemaju povjerenja u sustav i sumnjaju u nepristranost postupaka.

Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš upozorio je da nove tehnologije dodatno zamagljuju granice radnog vremena te da je nužno spriječiti eroziju radničkih prava. Istaknuo je i kako društvene mreže sve više utječu na reputaciju poslodavaca, jer se iskustva radnika brzo dijele.

„Problem je što radnici često ne poznaju svoja prava, što je u vrijeme umjetne inteligencije nedopustivo“, ocijenio je Vidiš, naglasivši važnost edukacije zaposlenih.

Rogan: Oko trećina radnika u Hrvatskoj iskusilo je mobing

Na potrebu sustavnijeg pristupa upozorila je i predsjednica udruge „Mobing Stop“ Blaženka Rogan, ocijenivši da Hrvatska značajno zaostaje za europskim državama u zakonodavnom uređenju tog područja.

„U Hrvatskoj ne postoji zakon o mobingu, niti se taj pojam izrijekom spominje u zakonima, iako postoje elementi zaštite kroz druge propise. To otežava rad sudova i dovodi do apsurdnih situacija u praksi“, rekla je Rogan.

Prema njezinim riječima, procjenjuje se da je oko trećine radnika u Hrvatskoj imalo iskustvo mobinga, dok se u Europskoj uniji taj udio kreće između osam i 12 posto. Upozorila je i na ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje žrtava, uključujući povećan rizik od depresije i suicidalnog ponašanja.

Uz zakonodavne izmjene, ključna je edukacija radnika o njihovim pravima i zaštiti 

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ocijenila je da bi bilo svrsishodnije jasnije definirati mobing kroz izmjene Zakona o radu, umjesto donošenja posebnog zakona, budući da sudovi u radnim sporovima primarno primjenjuju upravo taj zakon. Upozorila je i da se pojam mobinga ne spominje izrijekom ni u jednom važećem propisu.

Naglasila je kako je potrebno dodatno unaprijediti zakonsku zaštitu radnika od zlostavljanja na radnom mjestu te istaknula da je njezin ured tijekom protekle godine zaprimio 47 pritužbi vezanih uz mobing.

„Obraćaju nam se radnici kojima je došla voda do grla i koji više ne mogu izdržati na radnom mjestu“, rekla je Šimonović Einwalter.

Sudionici konferencije složili su se da je, uz zakonodavne izmjene, ključno dodatno educirati radnike o njihovim pravima i dostupnim mehanizmima zaštite, kako bi se ohrabrili na prijavljivanje nepravilnosti.

Konferenciju je organizirala Udruga radničkih sindikata Hrvatske u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta socijalnih partnera udruženih u URSH – faza 1“, sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda plus.