U Luksemburgu je danas održan redovni sastanak Vijeća Europske unije za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH) na kojem je Republiku Hrvatsku predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Pored redovne točke o stanju na tržištima poljoprivrednih proizvoda, ministri su razmijenili mišljenja i o pojedinim aspektima prijedloga za budući zakonski okvir Zajedničke poljoprivredne politike 2028-2034. (ZPP) kao i o strateškoj važnosti poljoprivrede i održivog upravljanja šumama za jačanje sprečavanja rizika od šumskih požara i otpornosti na njih.
Rasprava o budućnosti ZPP-a vodila se oko pitanja oblikovanja potpore dohotku te postizanja ravnoteže između potrebne razine fleksibilnosti, kako bi se adresirale nacionalne specifičnosti u poljoprivrednoj proizvodni i zajedničkih pravila na EU razini.
Hrvatska je ponovila svoj poznati stav o ključnoj ulozi potpore dohotku te se svrstala u skupinu država članica koje zagovaraju usmjeravanje prema subjektima kojima je poljoprivreda glavnih izvor prihoda.
„Ne treba isključiti niti male proizvođače kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost, jer i oni pridonose i proizvodnji hrane i ruralnom razvoju te za njih treba osigurati odgovarajući pojednostavljeni model potpore“, zaključio je pritom Vlajčić. Pored navedenoga, hrvatska delegacija založila se i za što veću razinu dobrovoljnosti u predloženom okviru, uključujući i pitanja ograničavanja visine potpore i degresivnosti isplata.
Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i hranu, Christophe Hansen, je u okviru analize stanja na tržištu najavio skoru objavu Akcijskog plana za gnojiva, koji bi trebao sadržavati srednjoročne i dugoročne mjere za jačanje održivosti sektora, ali i financijski paket za brzu stabilizaciju trenutačne situacije.
Kao i većina drugih ministara, Vlajčić je pozdravio ovu najavu EK te ukazao na kontinuirani rast troškova proizvodnje i poljoprivrednih inputa u posljednjih nekoliko godina, što neizostavno utječe na rast cijena prehrambenih proizvoda u maloprodaji. Upoznao je Vijeće s trenutačnim stanjem u sektorima ratarstva i stočarstva, s posebnim naglaskom na mliječni sektor i sektor goveđeg mesa.
Nedavno objavljena Komunikacija EK o integriranom upravljanju rizikom od šumskih požara poslužila je kao podloga za ministarsku raspravu o strateškoj važnosti poljoprivrede za održivo upravljanje ovim važnim resursom. U 2025. godini u EU je izgorjelo više od milijun hektara šumskog područja, što je povijesni maksimum. Uz predstavljanje dosadašnjih postignuća u ovom području, Hrvatska je predložila razvijanje namjenskog dugoročnog modela financiranja prevencije šumskih požara, usmjerenog na konkretne terenske mjere te uz jaču integraciju svih dostupnih sredstava i poticanje korištenja privatnih ulaganja.
U nastavku sastanka njemačka delegacija predstavila je inicijativu za smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike sredstava za zaštitu bilja, što je Hrvatska podržala, a Latvija i Finska su zajednički ukazale na važnu ulogu treseta u postizanju cilja prehrambene sigurnosti u EU.