Saborski zastupnici Centra predložili su u ponedjeljak reformu izbora ustavnih sudaca po kojoj bi pet sudaca i dalje birao Sabor, četiri predsjednik Republike, a četiri vrhovni sudovi kako nitko ne bi mogao sam kontrolirati Ustavni sud jer, poručili su, “nitko ne smije biti jedini gazda”.

Saborski zastupnici Centra Marijana Puljak i Damir Barbir poručili su da Hrvatska danas ima jedan od najnižih stupnjeva povjerenja građana u institucije u cijeloj Europskoj uniji.

„Povjerenja nema u Vladu, u Sabor, u ustavnopravni poredak, što je rezultat desetljeća u kojima su institucije postojale da bi služile strankama, a ne građanima”, kazala je Puljak na konferenciji za novinare u Saboru.

Jednokratni mandat na 10 godina

Ustvrdila je da u takvom društvu aktualni proces ustavnih sudaca ne može proizvesti ono što nam treba – suce kojima se vjeruje, koji su stručni i koji su neovisni, i to ne zato su svi kandidati loši nego zato što sve stranke, i pozicija i oporba, navijaju za svoje, a ne za najbolje. Nitko nema povjerenja da će druga strana zaista birati po stručnosti, pa ni sam ne bira po stručnosti, dodala je.

Zato, najavila je, Centar predlaže konkretan model reforme, temeljen na iskustvima Italije i Njemačke i sukladan onome što su hrvatski ustavni stručnjaci godinama identificirali kao problem, a nitko nije pretočio u zakonodavni prijedlog.

Barbir je pojasnio da se model temelji na četiri načela – podjela imenovanja između triju vlasti, jednokratni mandat na deset godina, automatski rok s neovisnom komisijom kao zaštitnim mehanizmom i zabrana kandidature osobama koje su posljednjih deset godina bili aktivni stranački dužnosnici.

Puljak je navela detalje modela kojeg predlažu, istaknuvši da bi od 13 sudaca Ustavnog suda pet i dalje birao Sabor dvotrećinskom većinom, četvoricu bi imenovao predsjednik Republike uz mišljenje neovisne stručne komisije, a preostalu četvoricu birali bi vrhovni sudovi – Vrhovni sud, Visoki upravni sud i Državno sudbeno vijeće.

„Ovim modelom nitko ne može sam kontrolirati Ustavni sud, ni vladajuća većina, ni predsjednik, ni sudbena vlast”, istaknula je.

Predložili su i da se ustavni suci biraju na jednokratni mandat od deset godina. Sudac koji se može ponovo birati mora misliti na to tko ga je postavio, a sudac s jednokratnim mandatom sudi isključivo prema Ustavu, dodala je.

Ovim mehanizmom blokada u Saboru ne može ugroziti funkcioniranje Ustavnog suda

Ako Sabor ne izabere svoje suce u roku od 60 dana od isteka mandata, aktivira se Stručna komisija za zaštitu ustavnog poretka, koja nije politički imenovana nego je čine dekani pravnih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, predsjednik Odvjetničke komore Hrvatske i pučka pravobraniteljica.

Ta komisija sastavlja listu od tri kandidata za svako upražnjeno mjesto, a predsjednik Republike mora u roku od 30 dana imenovati jednog s te liste, što znači, pojasnila je, da Predsjednik nema slobodan izbor, samo formalno potvrđuje kandidata kojeg je stručna javnost već verificirala. Ovim mehanizmom politička blokada u Saboru ne može trajno ugroziti funkcioniranje Ustavnog suda, poručila je Puljak.

Kada je riječ o zabrani kandidature osobama koje su u posljednjih deset godina bile aktivni stranački dužnosnici, kazala je da Ustavni zakon već propisuje da sudac ne smije biti član stranke nakon što stupi na dužnost, a Centar predlaže da se ta granica pomakne unatrag.

„Tko je do jučer bio u stranačkom predsjedništvu, na izbornoj listi ili u saborskoj klupi kao stranački zastupnik, nije neovisni sudac, on je stranački sudac s odgođenim djelovanjem. Pod ‘aktivnim stranačkim dužnosnikom’ podrazumijevamo osobu koja je obnašala dužnost u tijelima stranke, bila nositeljem izborne liste ili zastupnikom izabranim na stranačkoj listi. Ne formalno članstvo, nego javno verificiranu političku ulogu”, pojasnila je.

Iz Centra ističu da ovaj model zahtijeva izmjenu Ustava, što nije prepreka nego cilj jer, navode, sve dok mijenjamo samo ljude, a ne pravila, dobit ćemo isti rezultat s različitim licima.

„Pozivamo sve stranke koje tvrde da im je stalo do vladavine prava i neovisnosti Ustavnog suda da se pridruže ovoj inicijativi. Ako se ne pridruže, građani će znati zašto”, smatra Puljak.