Samostanu sv. Frane u Zadru, u čijoj je sakristiji 1358. godine potpisan čuveni Zadarski mir, u Bruxellesu je svečano uručena Oznaka europske baštine, zajedno sa sedam lokaliteta iz šest država članica EU u zajedničkoj transnacionalnoj prijavi mreže „Mjesta mira“.

„Uz povijesni značaj svih nagrađenih lokacija, dobitnici se posebno ističu zbog svoje predanosti obrazovanju, javnom angažmanu i promicanju europskih vrijednosti, osobito među mlađim generacijama“, objavilo je Ministarstvo kulture i medija.

„Oznaka europske baštine“, za te će lokalitete bitno doprinijeti povećanju vidljivosti unutar nacionalne i europske kulturno-povijesne baštine, jačanju kulturnog turizma, s naglaskom na kulturu mira, navodi Ministarstvo.

„Svjesni smo koliko je bilo važno potpisati Zadarski mirovni ugovor 1358. godine u crkvi sv. Frane. To je bila prekretnica koja je donijela gospodarski, kulturni i politički preporod Dalmaciji, zahvaljujući kojoj se osnovalo naše Sveučilište u Zadru, a od tog vremena datira i škrinja sv. Šime. Sjećanja na bogatu prošlost mogu nam poslužiti kao svjetionik za budućnost“, kazao je na svečanosti gradonačelnik Zadra Šime Erlić, govoreći u ime dobitnika.

Zadarski mir, mirovni je ugovor između hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i Mletačke Republike kojim je Dalmacija sljedećih pola stoljeća bila inkorporirana u Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo. Tim mirovnim ugovorom započelo je „zlatno razdoblje” gospodarskog i kulturnog procvata Zadra.

“Mjesta mira”: Sedam partnerskih lokaliteta iz šest zemalja

„Mjesta mira“ su transnacionalna europska baštinska cjelina koju čini sedam partnerskih lokaliteta iz šest zemalja: Samostan sv. Frane u Zadru, Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palača Henriquesa od Alcáçovasa (Portugal), španjolski Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcaices , Kongresna kuća Évora Monte (Portugal), Kuća mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trencin (Slovačka).

Ta transnacionalna inicijativa povezuje mjesta gdje su sklopljeni mirovni ugovori između 13. i 19. stoljeća, a koja svjedoče o dugoj i složenoj europskoj povijesti, rješavanja sukoba, diplomacije i suživota.

Uz Samostan sv. Frane nositelji „Oznake europske baštine“ u Hrvatskoj su i Muzej krapinskih neandertalaca s nalazištem Hušnjakovo (od 2016.) i Muzej vučedolske kulture (od 2022. godine).