Židovska općina Zagreb u utorak je obilježila Jom Hašou, Dan sjećanja na žrtve holokausta, a predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus tom je prigodom istaknuo kako je u NDH bilo ubijeno oko 80 posto židovske populacije poručivši “ako niste znali što je bilo, mi dobro znamo”.

“Antisemitizam je uvijek bio prisutan ovdje kao i svugdje drugdje u čitavoj Europi. Javno je započelo uoči Drugog svjetskog rata 1936. kada je Ante Pavelić u pamfletu ‘Hrvatsko pitanje’ postavio Židove na drugo najvećih neprijatelja Hrvata nakon Srba, a ispred komunista. Ako ne znate što je bilo, mi dobro znamo što je bilo i što je bila Nezavisna Država Hrvatska (NDH)”, rekao je predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus na Mirogoju gdje je Jom Hašoa tradicionalno obilježen ispred Mojsijeva spomenika.

Dodao je i kako su u hrvatskim gradovima Židovi činili i do 15 posto stanovništva u Varaždinu, u Čakovcu i Osijeku više od 10 posto, a u Zagrebu gotovo 7 posto. Pojasnio je i kako je na teritoriju današnje Hrvatske, osim 39 židovskih općina, bilo više od 100 sinagoga i više od 120 groblja.

“Danas u Hrvatskoj djeluje devet općina s pet sinagoga. Židovi u Hrvatskoj brojem ne premašuju veličinu prijeratne Riječke općine s 1800 duša”, kazao je Kraus.

Tragediju židovskog naroda detaljno je izložio kronologijom zakonskih odredbi i pojašnjavanjem načina djelovanja NDH izdvojivši to u nekoliko činova – od pravne i građanske degradacije Židova, socijalne stigmatizacije, gospodarskog i zaključno – fizičkog uništenja.

“Cilj je bio konačno rješenje Židovskog pitanja u koncentracijskim logorima NDH i deportacijama Židova u logore nacističke Njemačke diljem Europe”, kazao je Kraus navodeći sve logore – mjesta stradanja Židova u današnjoj Hrvatskoj, BiH, ali i u nacističkim logorima smrti – Auschwitzu, Mathausenu, Buchenwaldu, Bergen-Belsenu i Dachauu.

”U NDH ubijeno je oko 80 posto židovske populacije. Ljudi koji su se spasili su oni koji su prebjegli na teritorij fašističke Italije gdje je od studenoga 1942. za Židove vladala sloboda konfinacije, ograničeno kretanje, odnosno kućni zatvor”, kazao je Kraus.

Dodao je i kako se značajan broj Židova, njih oko dvije tisuće, spasio bijegom u partizane te da ih je određen broj spašen zahvaljujući hrvatskim građanima koji su, ugrozivši svoj život, spašavali Židove za što je njih 139 dobilo priznanje.

“Događaji iz svibnja 1945. označili su konačni slom režima izgrađenog na temeljima mržnje, isključivosti i sustavnog progona. Dok su predvodnici te ideologije tražili spas u bijegu i skrovištima, iza njih su ostala neizbrisiva prazna mjesta u našim obiteljima, našim sinagogama i našim domovima”, zaključio je Kraus.

Prije molitve za žrtve Holokausta, okupljenima se obratio i rabin Luciano Moše Prelević kazavši kako bi ovakve komemoracije trebale biti podsjetnik da se takva stradanja iz Drugog svjetskog rata više ne ponove.

Komemoraciji su sudjelovali predstavnici društvenog i političkog života, vjerskih zajednica i nacionalnih manjina, a počast žrtvama Holokausta odali su, između ostalih, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet i veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Gary Koren.