Odgovarajući u Saboru na oporbene kritike na Zakon o regionalnom razvoju, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman rekla je u utorak da je dosadašnja primjena regionalne politike polučila rezultate i da su se razvojne razlike među jedinicama već smanjile.

“Dosadašnji podaci pokazuju da su se razvojne razlike između najrazvijenijih i najnerazvijenijih jedinica lokalne uprave smanjile s 80 indeksnih bodova 2018. na 52 indeksna boda u 2024. godini. Možemo reći da je primjena regionalne politike polučila rezultate, a ovim zakonom to planiramo nastaviti”, kazala je Mikuš Žigman.

Zakonom predviđeno i osnivanje Savjeta za središnju i jadransku Hrvatsku

Na taj je način odgovorila na replike oporbenih zastupnika iz redova SDP-a i Mosta koji su stava da dosadašnje vladine politike niti 25 milijardi eura koje je Hrvatska imala na raspolaganju “nisu iskorištene za smanjivanje regionalnih razlika i stope od siromaštva”.

Predstavljajući konačni prijedlog Zakona o regionalnom razvoju, Mikuš Žigman naglasila je da je ravnomjeran razvoj među ključnim prioritetima Vlade.

Jedan od ciljeva ovog prijedloga je dodatno osnaživanje višerazinskog dijaloga i partnerstva s općinama, gradovima i županijama. Predviđa se osnivanje tri nova vijeća – za regionalni razvoj, lokalni i za urbani razvoj.

U odnosu na prvo čitanje, uvažene su primjedbe kojima se sastav Vijeća za lokalni razvoj proširuje i na predstavnike Udruge gradova i Hrvatske zajednice županija, a predviđeno je i osnivanje Savjeta za središnju i jadransku Hrvatsku.

Mikuš Žigman: Gradovi i općine koji ulaze u sastav urbane aglomeracije i urbanog područja utvrdit će se odlukom Vlade

SDP-ova Sanja Radolović ocijenila je da se primjenom indeksa razvijenosti i dalje zakidaju pojedine lokalne jedinice te da se izračuni o indeksu razvijenosti temelje na posljednjim službenim podacima iz 2022., ministrica je najavila da indeks razvijenosti prilikom planiranja mjera i projekata više neće biti eliminacijski već bodovni kriterij.

“Kroz ujednačavanje metodologije u razvojnom planiranju ojačat će se sustav strateškog planiranja i osigurati bolje usmjeravanje javnih resursa na ciljane rezultate i provedbu javnih politika. Pripremljeni regionalni i lokalni strateški dokumenti bit će dobra podloga za planiranje budućih reformi i investicija”, ustvrdila je.

Dodala je i da se definiraju ciljevi urbanog razvoja, a novost je da će se gradovi i općine koji ulaze u sastav urbane aglomeracije i urbanog područja utvrditi odlukom Vlade.

Na pitanje HDZ-ove Danice Baričević što ovaj zakon znači za građane, Mikuš Žigman je odgovorila da najbolji učinak građani mogu osjetiti na projektima koji se provode u njihovim sredinama.

“Ne postoji niti jedan kutak Hrvatske u kojem se ne provodi neki od projekata financiranih ili EU sredstvima ili iz državnog proračuna, a Zakon je podloga temeljem kojeg usmjeravamo ta sredstva”, kazala je.

Otklonila je teze o “presušivanju” EU fondova od 2028. godine. “Prijedlog Europske komisije za Hrvatsku “težak” je 16,8 milijardi eura, što je gotovo dvije milijarde više nego u prošloj financijskoj omotnici, a imat ćemo na raspolaganju i druga sredstva, poput modernizacijskog fonda. Tako da je teza da fondova nakon 2028. neće biti za Hrvatsku je potpuno deplasirana”, ocijenila je.

Navela je da se za specifična područja, poput brdsko-planinskih, ruralnih, otočnih, potpomognutih, provode i posebni programi potpore. Dodala je i da će 10 lokalnih jedinica koje se nalaze na području dva nacionalna parka – Plitvička jezera i Krka – ostvarivati i dio prihoda javnih ustanova s prihodima više od pet milijuna eura.

Most i Centar za transformaciju županija

Mikuš Žigman je istaknula da ovaj Zakon nije propis kojim se uređuje ustrojstvo na regionalnoj i lokalnoj razini nakon što su se Miro Bulj (Most) i Marijana Puljak (Centar) založili za smanjivanje teritorijalnog ustroja ukidanjem županija.

“Županije su kočnica razvoja RH, one su ‘protočni bojler pun kamenca'”, ustvrdio je Bulj, a Puljak predložila transformaciju 21 županije “na pet do sedam efektivnih regija”.

“Raspravljamo o Zakonu o regionalnom razvoju, a nemamo regije. Županija je previše da bi bile efikasne i učinkovite. Zakon ne dira temelj problema, a to je centralizirana država, bez toga regionalni razvoj ostaje samo naslov ovog zakona”, rekla je Puljak.

Regionalni razvoj ne znači nužno da se jedinice moraju nazivati regijama, odgovorila im je ministrica.

IDS-ov Dalibor Paus pozvao je Vladu da pripremi zakonski prijedlog kojim će decentralizirati upravljanje sredstvima, a HDZ-ov Krešimir Ačkar naglasio da se ovim Zakonom posebna pozornost daje područjima koja trpe gospodarska zaostajanja i demografski pad.