Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se u subotu na Cvjetnom trgu s ciljem podizanja svijesti o izazovima s kojima se suočava oko 17.500 oboljelih hrvatskih građana, te naglaskom na poboljšanje kvalitete njihova života i sustava skrbi.
Obilježavanje se, šesnaestu godinu zaredom, održava u organizaciji udruge Parkinson i mi u središtu Zagreba, od 11 do 13 sati, gdje će se građanima dijeliti informativni materijali i crveni tulipani kao simbol borbe protiv ove bolesti.
Riječ je o najbrže rastućoj neurološkoj bolesti u svijetu – procjenjuje se da s Parkinsonovom bolešću živi više od 10 milijuna ljudi, a u posljednjih 25 godina njihov se broj udvostručio.
Bolest uzrokuje progresivnu degeneraciju mozga te utječe na pokretljivost, ravnotežu i koordinaciju. S obzirom na porast broja oboljelih, stručnjaci ističu kako je ključno osigurati pravodobnu dijagnozu i sustavnu podršku oboljelima.
Uz pokroviteljstvo Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba, na Cvjetnom trgu psiholozi će pružati podršku oboljelima kroz „mentalni kutak“, dok će fizioterapeuti voditi plesne i individualne vježbe s ciljem poticanja fizičke aktivnosti, uz poruku „Ostanite fizički i mentalno aktivni unatoč Parkinsonu“.
Nedostaci u sustavu podrške
Ovogodišnja europska kampanja nosi poruku „Premostimo jaz u skrbi“, upozorava na nedostatke u sustavu podrške i naglašava potrebu za sustavnim rješenjima.
Među prioritetima se ističu pravodobno pružanje jasnih i dostupnih informacija odmah nakon postavljanja dijagnoze, osiguranje pristupa posebno educiranom zdravstvenom osoblju, poput medicinskih sestara specijaliziranih za Parkinsonovu bolest, te prilagodba zdravstvenog sustava potrebama oboljelih kako bolest napreduje.
Parkinsonova bolest prvi je put opisana 1817. godine u radu britanskog liječnika Jamesa Parkinsona „Esej o drhtajućoj paralizi“, a njegov rođendan, 11. travnja, obilježava se kao Svjetski dan Parkinsonove bolesti.
Ta progresivna neurološka bolest nastaje zbog smanjenog lučenja dopamina u dijelu mozga odgovornom za kontrolu pokreta. Najčešće se javlja u starijoj dobi i nešto češće pogađa muškarce, no može se razviti i kod mlađih osoba.
Točan uzrok nije poznat, no povećan rizik uočen je kod osoba s obiteljskom anamnezom, kao i kod izloženosti zagađenom zraku, pesticidima i određenim kemikalijama.
Simptomi uključuju tremor (drhtanje), ukočenost mišića i smanjenu mimiku. Uz to, oboljeli mogu imati poteškoće s govorom i pisanjem, kao i depresiju i anksioznost. Česti su i poremećaji spavanja, koji dodatno pogoršavaju neurološko stanje.
Iako ne postoji specifičan lijek, terapija koja uključuje lijekove poput levodope i karbidope, uz fizioterapiju i rehabilitaciju, može pomoći u poboljšanju kvalitete života i svakodnevnog funkcioniranja.
Oboljeli su često suočeni i sa stigmatizacijom te diskriminacijom, osobito na radnom mjestu, zbog čega stručnjaci ističu važnost edukacije javnosti i osiguranja ravnopravnog pristupa zdravstvenim i socijalnim uslugama.