Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) u postupku je donošenja sedam pravilnika, dvije uredbe i jednog zakona, kojima se uređuju pitanja u području cestovnog prometa, pomorske plovidbe i upravljanja pomorskim dobrom, a bi trebali biti doneseni ove godine, rekao je u ponedjeljak ministar Oleg Butković.

Predstavljajući te zakonske akte, Butković je naglasio da se dio njih donosi i zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a, te da je većina prošla javna savjetovanja.

Riječ je o pravilnicima o uređajima, opremi i sustavima za pogon motornih vozila plinom; izvanrednom prijevozu; zapisniku, godišnjem izvješću i popisu kršenja odredbi ugovora; uvjetima za ovlašćivanje ustanova koje provode stručno osposobljavanje vozača vozila za prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu te Pravilniku o ispravama, dokumentima i podacima o pomorskom prometu te o njihovoj dostavi, prikupljanju i razmjeni, kao i o načinu i uvjetima izdavanja odobrenja za slobodan promet s obalom.

Mijenja se i dopunjava i Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom, a donosi se još i Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti hidrografske izmjere ovlaštenih pravnih osoba.

Uredbe su o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu te o vrstama djelatnosti i visini minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru, a zakon je o provedbi Uredbe (EU) 2023/1805 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu i izmjeni Direktive 2009/16/EZ.

O svakom od tih zakonskih akata ministar Butković je naveo par osnovnih detalja, pa je tako za pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređajima, opremi i sustavima za pogon motornih vozila plinom rekao da uvodi pojam ukapljenog prirodnog plina kao goriva za pogon motornih vozila koji se sve više koristi zbog ekoloških prednosti. S obzirom da su spremnici koji se koriste za ovakvu vrstu plina podložni redovitom pregledu, definiraju se i postupci i vremenski okvir te maksimalno vrijeme njihove uporabe.

Pravilnik o izvanrednom prijevozu uz ostalo uvodi QR kod na dozvolama i mogućnost podnošenja prijava putem mobilne aplikacije, veća razina kontrole i nadzora nad pratiteljima, koji svi moraju biti evidentirani u sustavu, a uređuje se i način određivanja potrebnih pratnji na autocestama i izvan njih, uključujući pratnje u konvoju.

Zbog usklađivanja sa stečevinom EU u području prijevoza opasnih tvari donose se i izmjene Pravilnika o zapisniku, godišnjem izvješću i popisu kršenja odredbi, čime se uređuje sadržaj i oblik zapisnika o nadzoru nad prijevozom opasnih tvari, popis kršenja odredbi ugovora iz Zakona o prijevozu opasnih tvari i postupci inspektora, te sadržaj i oblik obrasca godišnjeg izvješća o kaznama i kršenjima odredbi ugovora.

Tim pravilnikom se predviđa i novost da se svake dvije godine Europskoj komisiji mora obvezno podnositi izvješće o povredama i kaznama iz područja prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu, kao i izgled obrasca zapisnika o obavljenom nadzoru na cesti te popis kršenja odredbi Sporazuma o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR Sporazum).

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za ovlaštenje ustanova koje provode stručno osposobljavanje vozača vozila za prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu osigurat će se usklađenost propisa sa suvremenim potrebama i standardima u području stručnog osposobljavanja vozača, propisuju se programi i načini provedbe stručnog osposobljavanja, uvjeti koje moraju udovoljiti ovlaštene ustanove te drugo.

Pravilnikom o ispravama, dokumentima i podacima o pomorskom prometu te njihovoj dostavi, prikupljanju i razmjeni, te načinu i uvjetima izdavanja odobrenja za slobodan promet s obalom osigurava se ispravno pozivanje na novi pravni okvir EU i preciziraju tehnički i operativni preduvjeti daljnjeg razvoja jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja (CIMIS) i njegovog povezivanja sa centralnim europskim okružjem jedinstvenog pomorskog sučelja.

O Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom Butković je rekao da su uvažili primjedbe dijela domaćih brodara za proširenjem obalnog morskog područja u kojem se sidrenje dopušta, sa 50 na 70 metara, a pojašnjava se i pojam dužine ispuštenog sidrenog lanca/užeta.

Tim pravilnikom se dorađuju i odredbe koje uređuju uvjete i način plovidbe područjem Murterskoga mora, Žirjanskoga kanala i Vrgadskog kanala, područjem Pašmanskog tjesnaca, kanalom sv. Ante te plovidba ušćem rijeke Krke, a uvodi se i obveza posjedovanja sustava za automatsku identifikaciju (AIS) klase A i za sve brodove vrste tegljač, s ciljem povećanja sigurnosti plovidbe te učinkovitosti obavljanja poslova nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

Također se uređuje slijetanje i uzlijetanje hidroaviona na morsku površinu, usklađenjem sa odredbama Zakona o zračnom prometu, dok se Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti hidrografske izmjere ovlaštenih pravnih osoba odnosi na pojedine razine ovlaštenja za obavljanje hidrografske izmjere, tehnički i stručni uvjeti za dobivanje ovlaštenja i drugo.

Uredbom o jedinstvenom sučelju za formalnosti u pomorskom prometu stvorit će se, po riječima ministra, preduvjeti za učinkovitu, točnu i cjelovitu primjenu odredbi Uredbe EU u RH odnosno pravni preduvjeti daljnjeg razvoja jedinstvenog nacionalnog pomorskog sučelja, učinkovite razmjene podataka i suradnje.

Uredbom o dopunama Uredbe o vrstama djelatnosti i visini minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru omogućit će se davateljima dozvola da, ako je neko događanje na tom dobru od javnog interesa za lokalnu zajednicu ili nekomercijalno, mogu dati dozvolu bez naknade, odnosno u umanjenom iznosu od minimalne naknade za tu dozvolu, koja je 1.000 eura po danu, što mora biti predviđeno Planom upravljanja pomorskim dobrom.

Zakon o provedbi Uredbe EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o upotrebi obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu donosi se pak zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU, što je obvezujuće za sve članice EU, a zakonom će se utvrditi i nadležna tijela za provedbu, dok su ključni dionici na koje se akt odnosi brodari i lučke uprave. Cilj je osigurati postepeno smanjenje intenziteta stakleničkih plinova goriva u pomorskom prometu tijekom vremena, počevši sa smanjenjem od 2 posto do 2025. i dosežući smanjenje do 80 posto do 2050. te povećanje korištenja obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom prometu.