Hrvatsko pedijatrijsko društvo (HPD) upozorilo je u petak na kroničan nedostatak pedijatara u Međimurskoj županiji te pozvalo na donošenje stimulativnih mjera jer mlade obitelji neće ostati živjeti tamo gdje nemaju primjerenu zdravstvenu skrb za svoju djecu.
Sa sjednice Upravnog odbora HPD-a u Čakovcu poručeno je da se pedijatriju u ovom trenutku treba smatrati strukom od posebnog društvenog interesa te je upućen poziv državi i jedinicama lokalne samouprave da uvedu stimulativne mjere za pedijatre kako bi liječnici postali zainteresirani za tu specijalizaciju.
Naime, u Međimurskoj županiji rade samo četiri pedijatrijske ambulante u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a javnozdravstvenom mrežom predviđeno ih je deset. U ambulantama rade liječnici u mirovini i bolnički pedijatri jer primarnih nema. Ambulante su otvorene samo u Čakovcu, u ostalim mjestima u Međimurju nema pedijatara, upozorava predsjednik HPD-a Joško Markić.
„Imamo starenja postojećeg kadra i povećanje radnog opterećenja, što će dugoročno imati ozbiljne posljedice za sustav”, istaknuo je Markić.
Ministarstvo zdravstva, dodao je, napravilo je važan iskorak odobravajući nikad veći broj specijalizacija iz pedijatrije, ali treba aktivnije kontrolirati da se taj broj i realizira.
Naglašen je i poseban izazov koji u Međimurskoj županiji predstavljaju ranjive skupine stanovništva s nižim socioekonomskim statusom i većim brojem maloljetničkih trudnoća.
“Potrebno je razmotriti modele za jačanje zdravstvene pismenosti i osigurali primjerenu podršku takvim obiteljima”, naglasio je voditelj Odjela pedijatrije čakovečke bolnice Dejan Balažin.
„Trenutno u našoj bolnici imamo manjak pedijatara, a posebice neonatologa. Takva organizacija rada može biti profesionalno zahtjevna i opterećujuća. Potrebno je i dalje poticati odobravanje novih specijalizacija iz svih grana pedijatrije te podržavati kontinuiranu i visoku razinu edukacije djelatnika“, poručio je.
Na problem organizacije ukazao je Igor Šegović, vijećnik u Županijskoj skupštini i bivši ravnatelj čakovečke bolnice. Poseban problem vidi na bolničkim hitnim prijemima, često preopterećenima, osobito tijekom sezonskih epidemija zbog nedostatka jasnih protokola u zbrinjavanju pacijenata.
Trebalo bi, kaže, otvoriti službene komunikacijske kanale s tercijarnim centrima radi bržih konzultacija i učinkovitijeg premještaja pacijenata.
Oko 50 tisuća djece u Hrvatskoj nema primarnog pedijatra
Pozvao je i na unaprjeđenje Kalendara cijepljenja, pogotovo na uvođenje RSV imunizacije, preventivne zaštite od respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
“Time bi se smanjilo broj hospitalizacija i podiglo sustav na višu razinu“, poručuje Šegović uz napomenu da se to već primjenjuju u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama.
Predstavnci lokalne samouprave župan Matija Posavec i gradonačelnica Ljerka Cividini poručili su da podržavaju zdravstvene djelatnike, posebno pedijatre, te da se puno ulaže u djecu i mlade. Posavec je kazo da je posebno ponosan na obnovljeni odjel pedijatrije u županijskoj bolnici gdje radi dobro ekipirani pedijatrijski tim, te da imaju ambulante i na razini primarne zdravstvene zaštite.
Nacionalni plan specijalizacija, koji je na snagu stupio u prosincu prošle godine, predviđa raspisivanje 250 specijalizacija iz pedijatrije za razdoblje do 2029. godine. Pola bi ih se raspisalo za bolnice, a pola za primarnu zdravstvenu zaštitu u kojoj je stanje najkritičnije.
Prema procjenama HPD-a, oko 50 tisuća djece u Hrvatskoj u ovom trenutku nema izabranog pedijatra. Uz Međimursku županiju, stanje je posebno kritično u još tri županije – Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj, u kojima nedostaje 50 posto ili više pedijatara predviđenih mrežom HZZO-a.