Ministar zdravlja Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu pojašnjava najavu da se kreće u funkcionalno spajanje bolnica i bolničkih odjela, kolike će to donijeti uštede i kako će se odraziti na pacijente, govori o naraslom deficitu i mogućnosti nove sanacije zdravstvenog sustava, te najavljuje skoru objavu Pravilnika o specijalizacijama i poteze za poboljšanje stanja u obiteljskoj medicini.

Ovih se dana u javnosti pojavila najava da krećete s funkcionalnim spajanjem bolnica i bolničkih odjela, u kojoj je fazi ta namjera?

To je ideja koja se provlači već desetak godina. Bolničku mrežu treba prilagoditi sadašnjem vremenu i došlo je vrijeme da se to provede, ali se pritom ni jedna bolnica neće zatvoriti. Radimo analize i dosad sam obavio puno razgovora, a u ponedjeljak imam razgovor sa županima, među ostalim, i na tu temu. Uistinu je nepotrebno da na 15 do 20 kilometara udaljenosti imamo brojne odjele koji se dupliraju, a koji nemaju dovoljan broj postupaka i pacijenata. Radna verzija jest da se neće spajati uprave bolnica već odjeli. U svim bolnicama ostat će četiri osnovna odjela – interna, kirurgija, ginekologija i pedijatrija, kao i dnevne bolnice prema postojećoj shemi. To znači da pacijent s, primjerice, neurološkim ili oftalmološkim tegobama neće trebati ići u bolnicu, gdje će biti ležeći bolesnici, nego će pregled obaviti u svom gradu. Podaci nam govore da se kroz dnevnu bolnicu i bolničke ambulante odradi više od 95 posto pacijenata, te da samo njih pet posto ima potrebu za hospitalizacijom, pa se nameće pitanje ima li zbog tih pet posto pacijenata logike držati krevete i organizirati dežurstva na dva mjesta.

Nacionalni plan bolnica, tzv. Masterplan, vašeg prethodnika Siniše Varge istekao je prije Nove godine. Mislite li donositi novi dokument o tome i koliko su vam prihvatljiva rješenja iz Masterplana?

Više puta sam rekao da ne treba “otkrivati toplu vodu” niti bacati blato na prethodnike. Ne vidim razloga zašto na tragu tog Masterplana ne bi nastavili. Kako zemljopisne udaljenosti nameću rješenja, zna se koje su to bolnice. Primjerice, blizu su Našice i Osijek, Vukovar i Vinkovci, Slavonski brod i Nova Gradiška, Pakrac i Požega, Koprivnica i Virovitica, Varaždin i Čakovec, Knin i Šibenik itd. Spajanjem bolničkih odjela postići će se bolja kvaliteta jer će liječnici imati priliku obavljati više postupaka, a ostvarit će se i uštede koje bi, prema preliminarnim procjenama, u prvoj godini iznosile 30-ak milijuna kuna. Pritom treba naglasiti da ni jedan pacijent na području s kojeg će biti premješten odjel s ležećim krevetima neće biti ugrožen u dostupnosti zdravstvene zaštite jer će većinu pregleda moći obaviti u dnevnoj bolnici, kao i dosad.

Novi model će nam, s druge strane, otvoriti prostor za smanjenje nepotrebnog broja akutnih kreveta i za povećanje kreveta za produženo liječenje, odnosno palijativnu skrb, kojih nam nedostaje, bez ulaganja dodatnog novca. Dokument bi trebao biti pripremljen za realizaciju do kraja godine. Vidjet ćemo hoćemo li s primjenom krenuti još u ovoj godini, ali stvari ne treba lomiti preko koljena, kako se sve to ne bi doživjelo kao neko nasilje, već kao čin u kojem će većina, a prvenstveno pacijenti, prepoznati da je to za njihovu dobrobit.

S obzirom da kao ministar nemate ingerenciju nad županijskim bolnicama, za takva spajanja morat ćete dobiti suglasnosti županijskih skupština, pa je za očekivati da će biti otpora.

Otpor uvijek postoji prema svemu novome, međutim, na više mjesta sam razgovarao o tome i kad se izlože argumenti većina se slaže da je to opravdano. Naravno da će se uvijek postavljati pitanja – zašto ne ostaviti neurologiju ili oftalmologiju u mom gradu, no u sadržajnom smislu većina se slaže da nemamo dovoljno resursa za održanje ovakvog sustava. Nemamo dovoljan broj liječnika i medicinskog osoblja s obzirom na broj pacijenata i izvršenost usluga. A zna se da kada ne izvodite dovoljan broj operacija, tada pada i kvaliteta usluge.

S obzirom da je zdravstveni sustav ove godine dobio gotovo jednako novaca kao i lani, a da su dugovi narasli na oko 4 milijarde kuna, kako ćete rješiti taj deficit?

Dugovi su oko 4 milijarde kuna, a dospjelih je oko 1,5 milijarde kuna. Većina rokova plaćanja vrti se oko godinu dana, a raspon ide od 5-6 mjeseci do dvije godine. Bolnice prosječno mjesečno imaju manjak prihoda od 5 do 8 posto. Taj bi novac trebalo podmiriti izvan sustava, a ne iz mjesečnih limita. Zdravstveni sustav nema unutar sebe prostora da riješi postojeći deficit, odnosno nećemo moći toliko uštedjeti da bi mogli podmiriti dugove. Ova Vlada je taj problem naslijedila i morat će naći načina da to riješi – hoće li to biti neki oblici sanacije, kao dosad, ili neke druge forme, u ovom trenutku ne znam, ali novac će se morati pronaći jer ga u sustavu nema. U ovom trenutku na razini Vlade ne baratamo nikakvim konkretnim programima vezanim uz povećanje prihoda, iako smo svi svjesni da će se morati posezati za mjerama za kakvima su posezale i druge zemlje.

Ne isključujete mogućnost nove financijske sanacije sustava?

Zovimo to kako god hoćemo, ali deficit uvijek netko mora platiti. U zdravstvu je sada osnovno kako s ovom količinom novca u proračunu uspjeti zadržati zdravstvenu zaštitu na istoj razini i planirati tako da deficit bude što manji. S 22 milijarde kuna ne može se naći čarobno rješenje preko noći, no imamo nekih desetak mjesta gdje ćemo pokušati ponešto uštedjeti, a da pritom ne bude umanjena kvaliteta. Jedno od rješenja vidimo u objedinjenoj nabavi svih lijekova, generika i skupih i svih drugih lijekova, kako bi smo postigli nižu cijenu i određenu uštedu.

Dosad su tako nabavljani samo generički lijekovi, a ostalo je svaka ustanova nabavljala za sebe pa imamo značajne razlike u cijenama. Zatim radimo na tome da se određivanje referentne cijene lijekova premjesti iz HZZO-a u Agenciju za lijekove (HALMED), čime bi se HZZO-u otvorio prostor da s dobavljačima može pregovarati o dodatnom smanjenju cijena. To je, primjerice, napravila Slovenija i postigla određene uštede. Također planiramo ići s objedinjenom nabavkom opreme, te pojačati kontrole izvršenosti rada. Veliki problem su nam bolovanja na koja odlazi puno novaca, a valjat će pojačati i kontrole upućivanja u bolnice iz obiteljske medicine.

Novi Pravilnik o specijalizacijama je prošao javnu raspravu, no još ga niste objavili. Jeste li, kako ste najavili, postigli konsenzus oko njega i je li točno da mu se protive župani koji ne pristaju na nižu naknadu u slučaju ranijeg odlaska liječnika?

Konsenzus je postignut s većinom dionika. Mislim da smo sada negdje “u sagorijevanju” jedne i druge strane u pozitivnom smislu. Uviđa se lagano da ako svatko brani svoje maksimalne interese, ide na štetu drugoga. Vjerujem da ćemo novi pravilnik, takav kakav jest, brzo pustiti. Kako su županijske skupštine bile protiv manjih odšteta za odlazak liječnika ponovno smo otvorili dijalog. Novi Pravilnik je pravičan, iako ne i idealan. On ne sputava mlade ljude u razvoju karijere, pa i u odlasku, a s druge strane daje određenu sigurnost županijama da će kroz odštetu, koja maksimalno iznosi 30-ak tisuća eura, moći pokriti nastali financijski i ljudski deficit.

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine prigovara Vam da dajete nerealna obećanja o zapošljavanju 200 novih liječnika u primarnoj zaštiti. Što im možete odgovoriti?

Ne znam na temelju čega to misle. Svake godine medicinu u Hrvatskoj završi 500 do 600 ljudi i oni su na tržištu za specijalizacije. Iako je realno više njih zainteresirano za rad u bolnici i kliničkim granama nego u primarnoj zaštiti, mislim da ih se uz stimulativne mjere može zainteresirati za rad u obiteljskoj medicini. Nažalost, utvrdili smo da je lani raspisano svega 9 specijalizacija iz obiteljske medicine, tako da je novi Pravilnik o specijalizacijama važno što prije pustiti i zbog raspisivanja novih specijalizacija iz obiteljske medicine, hitne, pedijatrije, ginekologije i radiologije.

U ovom trenutku smo spremni već u veljači objaviti natječaj za 180 specijalizacija iz primarne zaštite za koje imamo osiguran novac iz EU-a, prvenstveno za županije i mjesta koja su siromašnija i gdje je, uvjetno rečeno, manje atraktivno ići raditi, a uz to ćemo raspisati dodatnih 100 specijalizacija u primanoj zaštiti.

Tamara Marinković/Hina/fah