Zagrebačkoj nadbiskupiji i s njom povezanim pravnim osobama Vlada je na sjednici u četvrtak darovala nekretnine radi rješavanja imovinskopravnih odnosa zbog izgradnje novog gradskog stadiona Maksimir, čiji se početak očekuje 2028., a završetak do 2031. godine.

“Ovom odlukom darujemo Zagrebačkoj nadbiskupiji četiri lokacije, preostala je još jedna koju ćemo naknadno, drugom odlukom riješiti. Time su stečeni uvjeti da zajedničko Povjerenstvo Vlade i Grada Zagreba provede i objavi međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za izgradnju novog stadiona Maksimir, kojeg bi zajedno financirali RH i Grad Zagreb 50 posto”, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Natječaj je, dodao je, objavljen prije šest dana, a njegov završetak očekuje se u srpnju, pa bi se, najavio je ministar, iduće godine krenulo s uklanjanjem postojećeg stadiona. “Početak gradnje predviđen je početkom 2028., a završetak novog stadiona i popratnih objekata do 2031. godine”, rekao je Bačić.

Radi se o nekretninama u vlasništvu fizičkih osoba na četiri lokacije – Botinec, Blato, Sesvetska Sela i Sesvetski Kraljevec, odnosno ukupno šest čestica ukupne vrijednosti 2,5 milijuna eura, koje je država otkupila.

Država je sklopila dva Sporazuma o razumijevanju i podršci sa Zagrebačkom nadbiskupijom i Gradom Zagrebom, podsjetio je, u vezi rekonstrukcije postojećeg ili izgradnje novog gradskog stadiona Maksimir te izgradnje ili rekonstrukcije objekata Katoličke crkve na 10 lokacija u Gradu Zagrebu.

Po tim sporazumima, Zagrebačka nadbiskupija preuzela je obvezu povući zahtjeve za naturalni povrat zemljišta na kojem je izgrađen stadion i brisati zabilježbe na česticama na kojima se stadion nalazi, što je izvršeno, a država se obvezala steći zemljišta na 10 lokacija i prenijeti ih u vlasništvo Nadbiskupije, dok se Grad Zagreb obvezao u GUP-u ta zemljišta odrediti u namjenu D8, na kojoj je moguće graditi vjerske objekte.

Postoji još jedna nekretnina za koju je Nadbiskupija iskazala interes u Klari, no pregovori s vlasnicom za sada nisu dovršeni.

Na sjednici je donesena i odluka o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana razvoja sporta za razdoblje od 2027. do 2034. godine i pripadajućeg Akcijskog plana, koji će, najavio je resorni ministar Točni Glavina, obuhvatiti i mjere za razvoj profesionalnog sporta.

Širenje mreže veteranskih centara

Vlada je, nadalje, dala podršku realizaciji izgradnje Veteranskog centra u Senju na parceli u državnom vlasništvu, za koju je utvrđeno da se vodi upravni postupak povrata imovine po zahtjevu Gospićko-senjske biskupije.

“Donošenjem ovog zaključka osigurava se nastavak projekta ‘Širenje mreže veteranskih centara’, a nakon izgradnje njih četiri – u Šibeniku, Sinju, Petrinji i Daruvaru, koji su u punoj funkciji i kroz koje je samo u 2025. godini prošlo više od 10.500 korisnika”, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved.

Kako bi se realizirala izgradnja veteranskog centra u Senju, Vlada je zadužila Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da u roku od šest mjeseci poduzme sve potrebne radnje za dovršetak postupka darovanja Gospićko-senjskoj biskupiji nekretnina u vlasništvu države na ime obeštećenja za nekretninu u Senju. U tu svrhu darovala bi se nekretnina u zagrebačkom Stenjevcu.

Za vrijednosti nekretnina iz ovog zaključka umanjit će se obveza države prema Katoličkoj crkvi s osnova oduzete imovine u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine koju nije moguće vratiti, a sve sukladno Ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima.

Izgradnja Veteranskog centra u Senju je u okviru projekta “Širenje mreže veteranskih centara” od posebnog društvenog značaja, sufinanciranog sredstvima Europske unije, za koji je u svibnju 2025. godine potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

Vlada je dala i suglasnost Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU za pokretanje postupka dodjele EU sredstava za projekt “Sustav zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja-Faza II” do 50,1 posto, odnosno do 204 milijuna eura iznad visine bespovratnih sredstava određenih za specifični cilj definiran programom Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 226,8 milijuna eura, od čega se 192,7 milijuna eura bespovratnih sredstava osigurava iz EU fonda za regionalni razvoj dok ostatak od 34 milijuna osiguravaju Hrvatske vode.