Apel predsjednika Ustavnog suda Frane Stanišića saborskim zastupnicima da izaberu tri ustavna suca do 12. travnja saborskoj zastupnici Daliji Orešković (DOSIP) bio je povod da zaključi da je krnji Ustavni sud možda prva prilika da institucija ‘prodiše’ i oslobodi se HDZ-ovog pritiska.

„Dosadašnja selektivna ustavnost koja je glavno i prepoznatljivo obilježje djelovanja Ustavnog suda daju mi za pravo da kao saborska zastupnica zaključim da je istek mandata tri ustavna suca možda prva velika prilika da Ustavni sud ‘prodiše’ i da se oslobodi HDZ-ovog pritiska. Taj interes je primarni, državotvorni, ustavnopravni i moralni imperativ za svakog saborskog zastupnika za kojeg vladavina prava i neovisne institucije nisu samo floskula”, poručila je Orešković s konferencije za novinare u Saboru u četvrtak.

Krnji Ustavni sud, naglasila je, možda je prva prilika da dobijemo Ustavni sud koji je manje krnji u ustavnosudskim odlukama.

Orešković je ustvrdila da ustavnost rada Ustavnog suda ne ovisi samo o tome funkcionira li Ustavni sud u punom ili krnjem sastavu, nego o sadržaju i ustavnosti rada tog Ustavnog suda, a ustavnost je, kaže, itekako sporna i kompromitirana, u ovom ili onom obliku otkako je i samog Ustavnog suda.

Ustavni sud nosi dio krivnje za pad povjerenja građana u institucije i ustavnosudski kukavičluk

„Da je Ustavni sud doista obavljao svoju ustavnosudsku zadaću, da je dosta bio onakav kakav bi Ustavni sud trebao biti, Hrvatska bi bila u političkom smislu bitno drugačija zemlja, no i Ustavni sud ima svoj dio krivnje za pad povjerenja građana u institucije, i to zbog odluka koje su posljedica političke pristranosti prema HDZ-u, i zbog ustavnosudskog kukavičluka”, poručila je.

Kazala je da je to što u Ustavnom sudu – otkako je ove naše države – postoji politička pristranost u korist HDZ-a potvrdio i Gordan Jandroković koji je, dodala je, u svojim izjavama optužio oporbu da opstruira dugogodišnju praksu procesa izbora koji se temeljio na pogodbi i političkoj trgovini.

To je, kaže, potvrdio i njegov šef, Andrej Plenković koji je s pozicije izvršne vlasti izvršio ucjenu i blokadu procesa izbora uvjetujući da se dogovor o izboru ustavnih sudaca provede u paketu s dogovorom o izboru predsjednika Vrhovnog suda.

„Ustavni sud niti jednom riječju nije kritizirao krajnje neustavno, autoritarno i podrivajuće djelovanje HDZ-a. Ustavnom sudu ne smetaju izjave premijera koji javno i otvoreno kaže da želi zadržati kontrolu nad Ustavnim sudom, već tonom svog dopisa zapravo potvrđuje da se stavio iznad zakonodavne vlasti, koja je ujedno i ustavotvorac, ali i na stranu retorike HDZ-a”, ocijenila je Orešković.

Takav Ustavni sud, rekla je, građanima ne treba. “Ustavni sud se ne smije ponašati kao figura koja ne vidi, ne čuje i ne govori, i kao da duboka kriza ustavnosti ne postoji”, naglasila je.

Što Ustavni sud misli o praksi “žetoniziranja”?

„Što Ustavni sud misli o praksi održavanja parlamentarne većine praksom žetoniziranja? Znaju li ustavni suci da se po Ustavu vanjska politika sukreira između predsjednika države i Vlade? Što misle o izostanku te suradnje u vremenima kada je određivanje o vanjskopolitičkim pitanjima doslovno znači svrstavanje uz jednu stranu u ratnim sukobima, a ima ih nekoliko u kojima se čini da stavovi predsjednika države i vlade nisu na istim stranama i pozicijama?”, kritizirala je neizjašnjavanje Ustavnog suda o nizu pitanja.