Oporba je u četvrtak, raspravljajući o izvješćima Hrvatske narodne banke, upozorila da je inflacija u Hrvatskoj dvostruko veća od prosjeka u eurozoni te da se mjerama koje Vlada provodi neće riješiti, dok su iz HDZ-a naglasili da je ostvareni najviši kreditni rejting važno ohrabrenje za građane.

Tijekom brojnih replika zamjenici guvernera HNB-a Sandri Švaljek, koja je u Saboru predstavila informacije HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2024. i prvom polugodištu 2025. godine, oporba je upozoravala na problem daljnje visoke inflacije zbog koje prosječna obitelj, nakon što plati sve troškove i režije, više nema dovoljno novca za život. Vladajući su isticali važnost rasta kreditnog rejtinga za državu, poduzetnike i građane te hvalili vladine mjere u borbi protiv inflacije s ciljem zaštite standarda građana, posebice najugroženijih skupina.

HDZ-ovu Majdu Burić zanimalo je gdje bi Hrvatska danas bila da Plenkovićeva vlada nije intervenirala i pomagala gospodarstvu i građanima s više od 8,5 milijardi eura, pri čemu je Švaljek istaknula kako HNB smatra da je mjera ograničenja cijena određenih proizvoda imala određenog utjecaja na inflaciju, koji je bio neznatan, no pozitivan socijalan efekt. “Ona je omogućila da određeni proizvodi, koji su nužni za egzistenciju, budu barem dostupni i onima koji su u najnepovoljnijoj poziciji i koje je možda inflacija najviše pogodila”, rekla je.

SDP-ov Ivan Račan upitao je slaže li se s premijerom Andrejom Plenkovićem da je inflacija umjetno generirana, a Švaljek je rekla da je dugotrajno povišena inflacija u našoj zemlji bila uzrokovana zapravo povoljnim okolnostima, višim gospodarskim rastom, višom osobnom potrošnjom, višom zaposlenošću i rastom plaća nego u zemljama europodručja.

“Dakle, sve ono čime se Vlada hvali je, između ostalog, uzrok razlike u inflaciji u Hrvatskoj i EU”, ustvrdio je IDS-ov Dalibor Paus.

Zastupnik Mosta Ante Kujundžić pitao je gdje je nestao postotak s kojim se vladajući hvale govoreći da su plaće, mirovine i sve drugo rasli više nego je rasla inflacija. “Gdje je nestao taj novac kada mi dođemo u dućan”, upitao je.

Švaljek mu je odgovorila da je kumulativna inflacija od sredine 2021. do danas iznosila oko 35 posto. Za razliku od toga, dodala je, plaće su rasle u prosjeku oko 50 posto.

“Takva inflacija neke čini gubitnicima, a neke dobitnicima jer nisu sve plaće jednako rasle. Ako se gleda u prosjeku, onda su naše realne plaće rasle cijelo to vrijeme i danas su u potpunosti nadomjestile rast cijena i više od toga”, kazala je.

Oporba: Inflacija u Hrvatskoj je dvostruko veća od prosjeka eurozone

Oporba je u raspravi problematizirala činjenicu da je inflacija u Hrvatskoj dvostruko veća od prosjeka u eurozoni. “To je ozbiljno, pogotovo ako je cilj Europske središnje banke dva posto”, poručio je Boris Lalovac (Klub SDP-a)

Istaknuo je kako je najzanimljivije u inflaciji koja u veljači iznosi 3,8 posto kategorija stanovanja i režija. “U ovoj inflaciji odvoz smeća je 12,7 posto, voda 3,9, električna energija 12 posto, plin 10 posto, ali najzanimljivije je da je najamnina narasla 40 posto u odnosu na veljaču 2025., a ovdje se govori o rastu cijena bez utjecaja rata na Bliskom istoku”, kazao je.

Naglasio je da za Vladu slijedi izuzetno izazovan period i mora biti svjesna da inflaciju ne može pobijediti mjerama zamrzavanja cijena. “Polazimo iz krive perspektive borbe protiv inflacije i zato je ona ovako dugotrajna. Nemamo samo problem vanjskih šokova, mi imamo unutarnje strukturne probleme. Imat ćemo, bojim se, desetljeće inflacije i nećemo je se tako lako riješiti”, rekao je.

Oporbeni zastupnici upozorili su da posljedice inflacije najviše trpe umirovljenici. “Izvješće HNB-a je korektno, no svi smo očekivali da će HNB pokrenuti određene mjere kako bi se suzbila inflacija. No, HNB je pasivni promatrač vladinih politika koje potiču inflaciju i zaduživanje. Uvjeravate nas da bolje živimo, da ljudi imaju više, ali građani to ne osjećaju. Središnje banke diljem Europe i svijeta masovno kupuju zlato, a mi smo svoje rasprodali po povijesno najnižim cijenama”, poručili su Ivica Ledenko i Marin Miletić uime Kluba Mosta, dodajući kako je inicijativa zaštite gotovine prvorazredno pitanje nacionalne sigurnosti.

Sandra Benčić (Možemo!) poručuje da se ne može govoriti da je inflacija u Hrvatskoj izazvana vanjskim okolnostima jer su ih imale i druge članice eurozone koje su inflaciju stabilizirale.

“Samo Hrvatska ima upornu, tvrdokornu inflaciju i to upravo u onim područjima koje najviše pogađaju građane, cijene usluga, cijene hrane, stanovanje, posebice najam stanova”, kazala je istaknuvši kako je ovo ‘Plenkovićeva inflacija’. Kao jednu od mjera predlaže uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, koja bi, naglasila je, pomogla točno onima koji su itekako osjetili inflaciju, a to su obitelji s djecom, posebno školskom djecom.

HDZ: Rast kreditnog rejtinga važno ohrabrenje za naše građane

Dalija Orešković (DOSIP) ustvrdila je kako će “desetljeće Plenkovićeve inflacije ostati trajno obilježje njegova mandata”.

Danica Baričević (HDZ) kaže da podaci pokazuju da su nastojanja Vlade, usprkos geopolitičkim napetostima i izazovima, na pravom putu u usmjeravanju politika u gospodarstvu, obuzdavanju inflacije te financijskoj stabilnosti, a sve na korist poboljšanja i zaštiti standarda građana. To, ističe, potvrđuje i nedavno podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske na razinu A, uz stabilne izglede.

“Riječ je, ne samo o najvišem kreditnom rejtingu Hrvatske u povijesti, nego je i postignut samo sedam godina nakon što ga je trebalo vaditi iz ‘smeća’, gdje ga je ostavila Vlada SDP-a. Hrvatska je jedina od svih zemalja u EU, na čelu s Vladom HDZ-a, uspjela učiniti takav skok”, poručila je.

Dodaje da ta ocjena nije samo pohvala Vladi nego i važno ohrabrenje za naše građane jer viši kreditni rejting više privlači investitore, što rezultira novim i kvalitetnijim radnim mjestima i bolje plaćenim poslovima.

“Politička stabilnost koju je HDZ osigurao u proteklih deset godina osnovni je preduvjet napretka koji se potvrdio rastom kreditnog rejtinga”, istaknula je Baričević.