Klimatski ekstremi više nisu iznimka, nego nova realnost s kojom se poljoprivrednici svakodnevno susreću, tako da su ulaganja u navodnjavanje, zaštitne sustave i modernu tehnologiju nužna kako bi se osigurala stabilnost proizvodnje.
Istaknuto je to na okruglom stolu „Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu“, održanom u Dubrovniku u sklopu 24. Mediteranskog sajma, na kojem je sudjelovala zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec.
Na okruglom stolu, koji je organizirao HGK – Županijska komora Dubrovnik, sudjelovali su i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Dubrovačko-neretvanske županije Ivana Radić te Toni Guberac iz Slavonskog Broda, proizvođač meda i pčelinjih proizvoda.
– Poljoprivrednici su se naviknuli na ekstremne vremenske pojave, no svaka je godina drugačija. Moramo reći da prošla godina zapravo nije bila posebno loša. Osim jedne jače tuče u proljeće, nije bilo većih ekstremnih događaja. To se vidi i u prinosima ratarskih kultura, ali i u voćarstvu i povrtlarstvu u kojima rezultati nisu bili loši. Problem je ponajprije u proizvodnji na otvorenom jer poljoprivrednik ne može u potpunosti kontrolirati uvjete. Zato polako mijenjamo način razmišljanja u poljoprivredi. Sve se više ulaže u navodnjavanje, zaštitne mreže, plastenike i druge sustave zaštite proizvodnje. Srećom, postoje brojne mjere, od lokalnih i regionalnih do nacionalnih i europskih, koje poljoprivrednicima omogućuju takva ulaganja – rekao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Jakopović.
Zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec govorila je o specifičnostima poljoprivrede na sjeveru Hrvatske gdje prevladavaju manje poljoprivredne parcele te istaknula da Županija kontinuirano provodi konkretne mjere kako bi pomogla poljoprivrednicima u borbi s ekstremnim vremenskim uvjetima.
– U posljednjih 20 godina prirodne nepogode nanijele su goleme štete u poljoprivredi, od suše i tuče do mraza i poplava. Naša Županija kontinuirano povećava sredstva za potpore poljoprivrednicima, pri čemu je u zadnjih desetak godina iz proračuna izdvojeno više od šest milijuna eura. U borbi protiv klimatskih promjena posebno su važne četiri mjere putem kojih se može prevenirati, odnosno ublažiti šteta, a koje je prošle godine koristilo 507 naših poljoprivrednika. Konkretno je riječ o potporama za nabavu i postavljanje sustava za navodnjavanje, sustava za zaštitu od tuče, nabavu novih ili modernizaciju postojećih plastenika te održivu poljoprivrednu proizvodnju – rekla je zamjenica Zagorec.
Istaknula je da je ove godine započela provedba inovativnog EU projekta Climagrit, čiji je nositelj Institut Ruđer Bošković, a glavni partner Varaždinska županija.
– U našoj županiji će se tijekom sljedeće tri godine provoditi istraživanja kako bi se došlo do odgovora mogu li biljke uz pomoć mikroorganizama koji žive u tlu biti otpornije na sušu. Istraživanja se prvenstveno odnose na naše autohtone poljoprivredne kulture, varaždinsko zelje, ludbreški hren i buču. Nadamo se da će znanstvena istraživanja donijeti rješenja koja će pomoći našim poljoprivrednicima, ali i onima iz drugih dijelova Hrvatske, da lakše prebrode sušna razdoblja i zaštite proizvodnju – navela je zamjenica Zagorec.
Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Dubrovačko-neretvanske županije Ivana Radić posebno je istaknula izazove s kojima se suočava poljoprivreda u dolini Neretve, prije svega probleme zaslanjivanja tla i promjena vodostaja, kao i sve izraženiji utjecaj suše i požara na poljoprivrednu proizvodnju, uključujući vinogradarstvo.
Pčelar Toni Guberac je pak naveo da se i sam susreće s nizom izazova, pri čemu je napomenuo da pčelama najveći problem predstavljaju nagle promjene temperature tijekom zime, koje uzrokuju preranu aktivnost pčelinjih zajednica i povećavaju rizik od gubitaka.
