U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je učinjen značajan napor u unaprjeđenju obrazovnog položaja romske djece, ali i dalje postoji njihova segregacija u obrazovanju, upozoreno je u utorak na tribini koju je organizirao saborski zastupnik 12 nacionalnih manjina Veljko Kajtazi.
“Danas imamo veći obuhvat romske djece u predškolskom odgoju, više učenika koji završavaju osnovnu školu te veći broj srednjoškolskih učenika”, rekao je Kajtazi na tribini u Hrvatskom saboru pod nazivom “Od segregacije do uključivanja: kako osigurati jednako obrazovanje romskoj djeci“.
No, upozorio je i da, unatoč pozitivnim pomacima, pitanje segregacije romske djece u obrazovanju još uvijek nije riješeno jer u pojedinim sredinama i dalje postoje razredi u kojima su romska djeca izdvojena od svojih vršnjaka. Pri tome je broj takvih razreda danas čak i u porastu, kazao je.
Kajtazi je upozorio i na problem izgradnje područnih škola namijenjenih isključivo romskoj djeci. “Takvi projekti nisu neutralni infrastrukturni zahvati. Oni dugoročno cementiraju segregaciju i šalju poruku da romska djeca nisu dio zajedničkog obrazovnog sustava”, poručio je.
Istaknuo je i da romska djeca ne trebaju posebne škole nego jednake uvjete i dodatnu podršku unutar redovitog sustava – pomoćnike u nastavi, jezičnu podršku, stručne timove te kvalitetan rad s roditeljima i lokalnom zajednicom.
Ravnatelj vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri upozorio je da segregacija u obrazovanju – bez obzira na razloge ili obrazloženja, dugoročno proizvodi nejednakost pri čemu nejednakost u obrazovanju gotovo uvijek znači i nejednakost u zapošljavanju, socijalnoj uključenosti i u životnim prilikama.
Katkić Stanić: Svako romsko dijete treba ići bar dvije godine u vrtić
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić kritičnom točkom vidi predškolski odgoj jer istraživanja pokazuju da gotovo 70 posto romske djece u dobi 3 do 6 godina ne ide u dječje vrtiće ili predškole.
Stoga, u prvi razred osnovne škole djeca koja ne idu u predškolski program dolaze sa slabijim poznavanjem hrvatskog jezika što je prvi korak prema neuspjehu i ranoj segregaciji. Također, od 5. razreda i izlaze iz procesa školovanja što povećava i rizik od siromaštva i socijalne isključenosti i sl.
Založila se da svako romsko dijete ide bar dvije godine u vrtić prije polaska u školu kako bi savladalo jezik i socijalne vještine.
Važnost predškolskog odgoja istaknuo je i ravnatelj Uprave za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nandor Čapo koji je kazao da je već sada moguće pohađati dvije godine predškole. No, u Međimurskoj županiji većina predškole se organizira u školama pri čemu je problem u nedovoljnom prostoru, kazao je.
Tijekom višesatne rasprave predstavnici Roma upozoravali su na segregaciju romske djece u osnovnim školama, posebice u Međimurskoj županiji a u predloženim zaključcima, među inim, rješenje vide u jačanju inkluzivnog obrazovanja a ne u odvajanju djece. “Planiranje škola namijenjenih isključivo romskim učenicima predstavlja pogrešan smjer”, poručeno je.