Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ) organizirala je u povodu Međunarodnog dana žena konferenciju „One inspiriraju” na kojoj je rečeno da žene i dalje za iste poslove zarađuju manje od muškaraca.
“Podaci su nemilosrdni i prema najnovijim podacima Eurostata neprilagođeni rodni jaz u plaćama na razini EU-a iznosi 11,1 posto. To znači da žene u prosjeku zarađuju 11,1 posto po satu manje od muškaraca. U Hrvatskoj je situacija bolja i taj prosjek iznosi 6,6 posto”, istaknula je Glavak.
Naglasila je i da se na razini Europskog parlamenta donosi zakonodavna regulativa koja se implementira i u hrvatsko zakonodavstvo, što će podrazumijevati i cilj da će 40 posto žena morati biti u Upravnim odborima.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je da je udio žena u ukupnoj radnoj snazi u Hrvatskoj 47 posto što znači, pojasnila je, da se u tom smislu vrlo malim koracima ide naprijed i da se institucije i poslodavci u Hrvatskoj pridržavaju nacionalnih i europskih standarda. Ipak, u sektorima kao što je industrija, gospodarstvo ili stem područje, udio žena, naglasila je, pada ispod 30 posto, a u nekim sektorima i do 70 posto.
Pravobraniteljica Ljubičić: Obrazovanih žena oko 60 posto, a na upravljačkim i menadžerskim pozicijama ni 30
„U posljednjih 20 godina kada govorimo o obrazovnim ženama, to je negdje između 60 i 61 posto, jednaka takva statistika je i na razini EU-a. Međutim, kada pogledate upravljačke i menadžerske pozicije, vidite da je odnos obrnuto proporcionalan i iznimno je malo žena na tim pozicijama. U Hrvatskoj 27 posto”, rekla je Ljubičić.
Dodala je da je Hrvatska je u tom segmentu među tri države koje su na začelju Europske unije. Taj postotak na razini EU-a iznosi 35 posto, ali je taj postotak za samo tri statistička poena pomaknut u posljednjih 11 godina, istaknula je pravobraniteljica dodajući da ima jako puno mjesta za napredak.
Video-porukom nazočnima se obratila i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola koja je također istaknula jaz među plaćama između žena i muškaraca što je jasan znak, rekla je, da ravnopravnost još nije stvarnost.
Podsjetila je na EU direktive o transparentnosti plaća i suzbijanja nasilja nad ženama i u obitelji, kao i na nedavno uvođenje glasovanja putem opunomoćenika za zastupnice koje su trudne ili su nove majke kako nijedna žena nikada ne bi morala birati između svoje obitelji i svog mandata.
Žigman Mikuš: Učinjeni su iskoraci na području roditeljskih prava i potpora za žene poduzetnice
Kao izaslanica predsjednika Vlade, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Žigman Mikuš istaknula je kako Vlada prepoznaje važnost ravnopravnosti žena i kontinuirano radi na politikama koje osiguravaju jednake prilike za sve. Posebno snažni iskoraci, rekla je, učinjeni su na području roditeljskih prava i financijskih potpora za žene koje žele biti poduzetnice, kao i na zakonskom okviru kojim su propisane strože sankcije za počinitelje kaznenih djela u segmentu zloporabe prava i sloboda žena.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner iznio je podatak da je trenutačno u Saboru 49 zastupnica, što čini 33 posto, ali da itekako postoji prostor za napredak i postizanje cilja potpune ravnopravnosti.
Nakon konferencije održana je i panel rasprava na kojoj su o svojim iskustvima govorile bojnica Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i vojna pilotkinja Antonija Trupnić, inovatorica, suosnivačica i članica uprave Arcion Labsa i članica uprave Udruženja hrvatsko-američkih poduzetnika Mirjana Josković, pripadnica interventne jedinice policije PU dubrovačko-neretvanske Ana Markota te diplomirana informatičarka Ivana Ružić.
