Upravljanje javnim bolnicama u Hrvatskoj potresaju ozbiljni strukturni problemi, upozorili su u srijedu predstavnici Mosta te ustvrdili da je gotovo polovica raspisanih specijalizacija u posljednje dvije godine ostala nepopunjena, a dostupnost zdravstvene skrbi postala upitna.

Pozivajući se na analizu zapošljavanja specijalizanata u bolnicama, saborski zastupnik Mosta Božo Petrov i predsjednik Savjeta za zdravstvo Mosta Ivan Bekavac su na konferenciji za novinare iznijeli podatak prema kojem je od 2024. do sredine 2025. raspisano oko 750 specijalizacija, a zaposleno 398 liječnika.

Bekavac je kazao da je analiza obuhvatila 36 hrvatskih bolnica, pri čemu su odgovori zaprimljeni iz njih 22, te da podaci pokazuju kako je ostvareno tek oko polovice planiranih zapošljavanja specijalizanata.

Petrov je upozorio da takva situacija dugoročno može dovesti do smanjenja dostupnosti zdravstvene skrbi. „Manjak liječnika znači manje dijagnostičkih postupaka, manje terapija, dulje liste čekanja i u konačnici slabiju kvalitetu zdravstvene zaštite“, rekao je.

Država je prije dvije godine preuzela upravljanje općim bolnicama, no rezultati, prema njegovoj ocjeni, pokazuju “ozbiljne probleme” u funkcioniranju takvog modela.

Petrov je također upozorio na propuste u sustavu plaća u javnom sektoru, ustvrdivši da se prilikom donošenja uredbe o koeficijentima nije vodilo računa o razini odgovornosti zdravstvenih djelatnika niti o potrebi dodatnih poticaja za rad u slabije dostupnim područjima i na otocima.

„Ako svi građani plaćaju isto zdravstveno osiguranje, država nema pravo ponašati se kao maćeha prema dijelovima Hrvatske u kojima je liječnika najteže zadržati“, rekao je Petrov.

Most je stoga ponovno otvorio pitanje reforme bolničkog sustava koja se, smatraju, mora vratiti u središte javne rasprave kako bi se osigurala bolja dostupnost zdravstvene skrbi. Među prijedlozima su promjena sastava upravnih vijeća bolnica kako bi u njihov rad bili uključeni i predstavnici pacijenata, zdravstvenih djelatnika i drugih javnih dionika.

Predlažu i jačanje suradnje države s jedinicama lokalne samouprave u privlačenju i zadržavanju kadra, kao i uvođenje obvezujućih kadrovskih normativa te izmjene sistematizacije bolnica kako bi se osigurao dovoljan broj specijalista.

Uz to, smatraju da bi donošenje jasnih kliničkih smjernica moglo smanjiti nepotrebne dijagnostičke postupke i rasteretiti liste čekanja.