U 2024. godini zabilježen je pad zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći, a jedan od razloga je nisko postavljen imovinski cenzus, kazala je u četvrtak u Saboru državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović, predstavivši izvješće o besplatnoj pravnoj pomoći.

Primarna pravna pomoć pružena je u 25.231 slučaju, pri čemu je zabilježen pad podnesenih zahtjeva za 13 posto. Za sekundarnu pravnu pomoć podneseno je ukupno 2.905 zahtjeva, što je u odnosu na prethodnu 2023. godinu smanjenje za 11 posto, navela je Bahović u raspravi o Izvješću o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2024. godini.

Vjerujemo da je jedan od razloga pada nisko postavljen imovinski cenzus koji je vrijeme pregazilo, zato želimo pristupiti izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kako bi se on povećao i obuhvatio veći broj građana, rekla je Bahović, dodavši  da cenzus iznosi 441 euro po članu kućanstva i kada je tako nizak,  eliminira mnoge građane od korištenja prava na besplatnu pravnu pomoć.

U izvještajnoj godini je u najvećem broju slučajeva besplatna pravna pomoć pružena u obliku opće pravne informacije i pravnog savjeta, najviše u području obiteljskog i radnog prava te području socijalne skrbi, a za besplatnu pravnu pomoć iz državnog proračuna isplaćeno je 999 tisuća eura. „Ta se sredstva povećavaju iz godine u godinu, iznos isplaćen u 2024. godini trostruko je veći od iznosa isplaćenog 2018.”, napomenula je Bahović.

Navela je i kako je u svrhu promidžbe u izvještajnoj godini podijeljena 21 tisuća letaka i 100 plakata u institucijama kojima se građani najčešće obraćaju radi ostvarenja prava, sudovima, uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, upravnim tijelima županija, udrugama i pravnim klinikama.

Državna tajnica naglasila je da sustav besplatne pravne pomoći postoji od 2009. godine i dosad je više od 270 tisuća hrvatskih građana ostvarilo to pravo.

Anju Šimpragu (SDSS) zanimalo je kakva je teritorijalna dostupnost besplatne pravne pomoći.

Zadnjih godina poduzete su aktivnosti kako bi se dostupnost proširila na sve, pa čak i ruralne krajeve. Sekundarna pravna pomoć dostupna je u svim županijama, kao i primarna putem upravnih tijela županija. Jedine dvije županije u kojima udruge ne pružaju besplatnu pravnu pomoć su Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska, odgovorila je državna tajnica.

Boris Piližota (SDP) primijetio je značajan pad zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći, primjerice u Zagrebu i Šibensko-kninskoj županiji, te značajan rast u Međimurskoj i Zagrebačkoj županiji. „Što dovodi do te razlike?”, upitao je, na što je Bahović pojasnila da se situacija po županijama mijenja od godine do godine.

Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) pozdravila je povećanje sredstava za besplatnu pravnu pomoć. Drži kako bi se besplatna pravna pomoć trebala proširiti i na žrtve obiteljskog nasilja.

Kristina Ikić Baniček (Klub SDP-a) ustvrdila je da je institut besplatne pravne pomoći i dalje većini građana nepoznat ili nedostupan, dijelom zbog loše određenog imovinskog cenzusa, a dijelom zbog nedovoljno razvijene mreže usluga.

Dalibor Milan (Klub HDZ-a) smatra da je sustav besplatne pravne pomoći u 2024. godini funkcionirao stabilno, odgovorno i u skladu sa svojom svrhom. Ističe i kako uvijek postoji prostor za unapređenje, osobito u pogledu daljnje digitalizacije, skraćivanja vremena odlučivanja i dodatne edukacije građana.