Dok je saborski HDZ u četvrtak pozdravio nova pravila političkog oglašavanja, Most tvrdi da će ta pravila strankama izvan mainstreama onemogućiti da se predstave i dođu do izražaja, što je odbacio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Nova pravila štite građane od pojedinih manipulacija, uvode jednake uvjete za sve, čime sprječavamo skrivene kampanje i nepoštene prednosti, kazao je Josip Borić (HDZ) u raspravi o zakonu o provedbi Uredbe EU o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju prema kojoj svaki politički oglas mora biti jasno označen kao takav.
Nikola Grmoja (Most) pak tvrdi da su “europski birokrati napravili takve uvjete da je ovo zapravo zabrana političkog oglašavanja”.
Manje političke opcije nemaju šanse doći do izražaja, ovime se uvodi diktatura i zabrana govora, dodao je Miro Bulj (Most) koji kao i Grmoja proziva velike stranke da su u boljem položaju. “HDZ ima kupljene medije, Možemo ima svoje udruge i novac koji im dijeli, vi ste ovdje u istom rovu“, prozvao ih je Grmoja.
Ministar Habijan njihove tvrdnje naziva netočnima i naglašava da po predloženom zakonu, odnosno uredbi, svaka politička stranka, mala ili velika, ima jednake obveze – građani moraju znati tko je platio oglas, tko ga je naručio. “Jedino ako vama to nije u interesu ili skrivate novac kojim plaćate političke oglase“, poručio je mostovcima.
“Iako dolazite iz male stranke, dok ste u Saboru dodatnog prostora za marketing vam ne treba, svaki dan ga koristite“, dodao je ministar.
Uredba se odnosi na sve vrste medija, na sve formate
Objasnio je kako se Uredba, koja je na snagu stupila lani, izravno primjenjuje pa je dužnost svake države članice EU stvoriti institucionalni i normativni okvir za njenu provedbu. Uredba se odnosi na sve vrste medija, na političko oglašavanje na svim medijskim formatima, na društvenim mrežama, internetu, tisku, radiju, tiskanim medijima.
Cilj uredbe je osigurati transparentnost političkog oglašavanja u cijelom medijskom prostoru, omogućiti građanima da u svakom trenutku, kad vide određeni politički oglas, dobiju jasan odgovor čiji je, odnosno u čije ime se oglašavanje provodi, naglasio je ministar.
Ciljanje u političkom oglašavanju na internetu bit će dopušteno samo pod strogim uvjetima, uz čvrste osigurače u prilog zaštite osobnih podataka građana.
Damira Barbira (Centar) zanimalo je koje kadrovske i tehničke kapacitete ima država za nadzor zabranjenih oblika ciljanja birača na digitalnim platformama.
Tri tijela nadležna za nadzor i provedbu uredbe: AEM, HAKOM i AZOP imaju i kadrovske i tehničke kapacitete, a ako se kod primjene pokaže potreba za dodatnim zapošljavanjem Ministarstvo će o tome voditi računa i pomoći im, rekao je ministar.
Naglasio je i da se Državno izborno povjerenstvo (DIP) ne isključuje iz sustava nadzora izbornih procesa. Samo ojačavamo nadzor, uz ono što DIP ima ovlasti raditi u kampanji, sad i imamo ova tri tijela koja nadziru provedbu zakona, a sve radi veće transparentnosti, odgovorio je Anamariji Blažević (HDZ).
Sanader: Imamo li uvida u sredstva koja dolaze izvana?
Antu Sanadera (HDZ) zanimalo je koliko imamo uvida u sredstva koja dolaze izvana, koja se, kako je rekao “ovdje uplate na neku tvrtku ili udrugu koje onda plaćaju oglase za neke naše stranke što je direktno miješanje stranih službi“.
Ministar opetuje da se za svaki politički oglas mora dati podatak odakle se i u čije ime financira, a osim toga, uredba propisuje da tri mjeseca prije izbora financiranje izvana više neće biti moguće.
Zakon, rekao je, vodi računa i o uporabi sustava umjetne inteligencije gdje su moguće zlouporabe. Odgovorio je time na upozorenje Nikole Mažara (HDZ) kako je na prošlim parlamentarnim izvorima napravljen video sa premijerom Plenkovićem i glasom koji nije bio njegov.
Ministar je potvrdio navode Urše Raukar Gamulin (Možemo) da su nakon donošenja uredbe Meta i Google zabranili političko oglašavanje, ističući da su to učinili samostalno, jer im nameće velike obveze. Osim njih postoje i drugi pružatelji usluga koji će očito preuzeti njihovo mjesto, kazao je.