Oporbeni saborski klubovi složili su se u četvrtak da je novi zakon o otocima važan, potreban i dobrodošao, no smatraju da je trebao ponuditi konkretnija rješenja, dok su ga vladajući hvalili uz poruku da će očuvati i osnažiti otoke.

Zakon o otocima je dobrodošao, važan i dugo očekivan, prepoznaje probleme, međutim u praksi ponavlja postojeće politike i mjere te ne nudi nova konkretna rješenja za probleme otočana, poručila je u raspravi Ivana Marković u ime Kluba SDP-a.

„To je naša najveća primjedba, da je ovo zakon kontinuiteta, a ne zakon iskoraka”, kazala je i najavila da će SDP podnijeti konkretne amandmane vezane uz privlačenje kadrova, zdravstvo i prijevoz.

„Prema jednoj analizi života na otocima, 100 eura na otocima vrijedi do 20 posto manje nego na kopnu i zato politike koje se odnose na otoke ne mogu biti iste kao na kopnu, one moraju biti konkretnije, snažnije i prilagođene otočkim uvjetima”, dodala je Marković.

Da je zakon potreban, ali i da je trebao biti konkretniji, smatraju također Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) i Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a).

„Zakon je kao konstrukcija zgrade koju ne možete početi koristiti prije nego napravite fasadu i uredite sve prije nego je stavite u funkciju; da bi mogao biti u stvarnoj primjeni, potrebno je donijeti niz uredbi i pravilnika”, rekla je Mrak Taritaš.

„Otočanima treba sigurnost, sigurnost da će imati liječnika tijekom cijele godine, da će trajekti voziti zimi, da će djeca imati školu, da će internet stabilno funkcionirati da netko može raditi i ostati živjeti na otoku”, poručila je Puljak.

Ivana Kekin (Klub Možemo!) posebno se osvrnula na zdravstvenu skrb, naglasivši da zakon ne jamči da će otočani za godinu dana imati liječnika, pedijatra ili ginekologa.

Za Ivicu Ledenka (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) također je glavni izazov učinkovita provedba zakona. Veliki novac uložen je u vodovodnu cijev do otoka Žirja, a nema sekundarne mreže, dok je na otoku Kaprije otvorena škola, a van sezone nema brodarske linije utorkom i četvrtkom kako bi učiteljica mogla doći, naveo je primjere.

Ivan Dabo (Klub HDZ-a) je naglasio da je od 2006. do 2024. u otočna područja uloženo više od 6 milijardi eura, a samo u razdoblju od 2016. do 2024. više od četiri milijarde eura, najviše u prometnu povezanost, gospodarstvo i komunalnu infrastrukturu.

„Ti podaci nisu apstraktni, oni imaju mjerljive učinke. Od 2018. do 2024. otočni gospodarstvenici ostvarili su više od 13,5 milijardi eura prihoda, uz rast broja poduzetnika, zaposlenosti i plaća.”

Ti trendovi, dodao je, održavaju se i na demografsku sliku pa posljednjih godina bilježi se rast broja djece na otocima. Kao primjer naveo je grad Novalju koji je od 2021. do 2024. povećao broj stanovnika za više od 16 posto. „Novi zakon o otocima je temelj koji će ih sačuvati, osnažiti otoke i usmjeriti prema prosperitetu”, kazao je Dabo.

Tomislav Josić (Klub Domovinskog pokreta) istaknuo je da ulaganja u otoke nisu trošak, već strateško ulaganje u teritorijalni suverenitet, demografsku obnovu i ravnomjerni razvoj Hrvatske.

„Zakon svima jasno daje do znanja da imamo dugoročnu otočku politiku i da je egzistencija na otocima ozbiljna državna obveza”, rekao je i izrazio nadu da će se u budućnosti mjere za otoke dodatno jačati i osigurati ostanak ljudi na otocima.