Atletskim polumaratonom Maslenica i molitvenom hodnjom “Koracima nade u istinu”, u subotu u Zadarskoj županiji počinje obilježavanje 33. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, a središnji dio programa održat će se 21. i 22. siječnja na datum kad je 1993. počela VRO.
Start 22. Atletskog polumaratona Maslenica, koji se održava pod nazivom “Da se ne zaboravi”, bit će na Masleničkome mostu, a cilj u Novigradu. Staza duga 21,1 kilometar prolazi kroz Maslenicu, Posedarje, Podgradinu i Paljuv.
Obilježavanje 33. obljetnice Maslenica trajat će do početka ožujka, a obuhvatit će niz duhovnih, komemorativnih, sportskih, znanstvenih i kulturnih događanja na području Zadra, Ravnih kotara, Novigrada, Maslenice, Kašića, Škabrnje i širega zadarskog područja.
Organizatori su Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Zadarska županija i Grad Zadar, a središnji dio programa održat će se 21. i 22. siječnja.
Mimohod pripadnika OSRH i MUP-a i polaganje vijenaca
U srijedu, 21. siječnja, održat će se mimohod pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova s ratnim zastavama, koji će proći ulicama zadarskog Poluotoka – od Jazina, preko mosta, Narodnog trga i Široke ulice, do crkve sv. Šime, gdje će biti služena sveta misa za domovinu.
U četvrtak, 22. siječnja, na više mjesta u zadarskom zaleđu, Kašiću, Islamu Latinskom, Posedarju i kod Masleničkog mosta, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odat će se počast poginulim hrvatskim braniteljima.
Vojno-redarstvena operacija Maslenica, kodnog naziva “Gusar”, počela je 22. siječnja 1993. u 6 sati, a glavni ciljevi operacije postignuti su za 72 sata. Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a pomoćnici su bili tadašnji brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso.
Pripadnici Hrvatske vojske i MUP-a oslobodili su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom, čime je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.
Hrvatska vojska i policija u borbena su djelovanja krenule iz nekoliko smjerova i već prvog dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić. Sljedećih je dana oslobođena i Zračna luka Zemunik te brojna mjesta zadarskoga zaleđa.
Iako su glavni ciljevi operacije ostvareni u vrlo kratkom vremenu, zbog pritiska međunarodne zajednice 25. siječnja kod Obrovca i Benkovca zaustavljeno je hrvatsko napredovanje. Neprijatelj je to iskoristio za jačanje svojih snaga i protunapad pa su borbe potrajale još nekoliko dana.
Na Maslenici poginula 24 pripadnika Kuna; prvi helikopterski desant HV-a
Hrvatske su snage, ojačane postrojbama koje su helikopterima prevezene iz Slavonije, zadržale dostignute crte bojišnice. Bio je to dotad prvi helikopterski desant postrojbi HV-a, a neprijatelj, koji je doživio dotad najveći poraz, zaprijetio je 27. siječnja u znak odmazde rušenjem brane HE Peruća.
Unatoč aktiviranju 30 tona eksploziva, oštećena brana nije popustila, a Hrvatska vojska spriječila je neprijateljsko napredovanje i ubrzo ovladala cjelokupnim područjem.
Budući da je u VRO Maslenica pod kontrolu hrvatskih snaga vraćeno Novsko ždrilo, na istome mjestu na kojemu je u studenome 1991. srušen Maslenički most, sagrađen je pontonski, koji je bio pod stalnom paljbom neprijatelja do konačnog oslobođenja cijeloga zadarskoga zaleđa u akciji Oluja 1995..
Pontonski most osigurao je ponovno prometovanje između sjevera i juga do gradnje novoga Masleničkog mosta, za koji je 30. siječnja 1993. predsjednik Republike Franjo Tuđman položio temeljni kamen.
Borbe u VRO Maslenica trajale su do kraja ožujka i okončanja operativnih djelovanja, a u akciji i neposredno poslije nje ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja. Najveću tragediju doživjela je 3. Gardijska brigada Kune koja je u obrani Kašića 1. veljače izgubila 24 pripadnika.