Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i udruge ocijenili su Vladin prijedlog o povećanju osnovica za izračun socijalnih naknada za pet do 10 eura, ovisno o vrsti naknade, nedostatnima i neusklađenima s rastom troškova života, a kritike su upućene i na kratak proces e-savjetovanja.

Povećanje osnovice za zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) sa 160 na 170 eura “nikako nije dovoljno jer ne prati rast troškova života niti omogućuje dostojanstven život”, poručila je pravobraniteljica Šimonović Einwalter za Hinu. Dodala je kako to ne može predstavljati stvarni iskorak u smanjenju siromaštva, niti ispuniti obvezu države prema najranjivijima.

Naglasila je da će starija osoba koja živi sama ili radno nesposobni samac primati 221 euro ZMN-a, što nije dovoljno, kako kaže, ni za prehranu i higijenske potrepštine, a kamoli za ostale osnovne potrebe poput odjeće.

Dvije odrasle radno sposobne osobe i dvoje djece na osnovu ZMN-a u 2025. godini primali su 528 eura, a u 2026. prema prijedlogu primat će 561 euro, pri čemu se naknada računa na temelju osnovice za izračun iznosa ZMN-a.

Šimonović Einwalter poručuje kako o dostatnosti tog iznosa najbolje mogu govoriti oni koji svakodnevno pokušavaju podmiriti osnovne potrebe svoje djece, ističući kako najosnovnija “košarica za preživljavanje” za četveročlanu obitelj, koja uključuje minimalnu prehranu i higijenu, iznosi 486 eura, dok standardna košarica prelazi 720 eura.

Kritizirala je i trodnevno javno savjetovanje o povećanju osnovica koje se odvilo tijekom vikenda, od 9. do 11. siječnja, ocijenivši ga “potpuno neprimjerenim i nedovoljnim za ozbiljnu raspravu” kojim je ispunjena tek formalna obveza, bez stvarne mogućnosti utjecaja građana, udruga i stručnjaka, a čime se šalje poruka kako najsiromašniji građani nisu u fokusu.

Izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike Zvonko Mlinar, ocijenio je kako se takvim povećanjem od 10 eura “nisu trebali sramotiti” jer je osnovica u startu mala, a pri tome je za usporedbu naveo kako socijalna pomoć u Sloveniji iznosi oko 500 eura.

Naveo je kako je mnogima koji su u beskućništvu, posebno onima koji su bolesni i imaju invaliditet ili intelektualne teškoće, jako pomogao inkluzivni dodatak, ali da s iznosom ZMN-a ne mogu ništa osim “biti na ulici” i doći kod njih na dnevni boravak.

Govoreći o problemima na koje nailaze u svom radu, Mlinar je također ocijenio kako je situacija u sustavu socijalne skrbi teška zbog “resornog Ministarstva koje ne funkcionira adekvatno”.

“Kad bi svi izvršali svoje obaveze koje su zakonom utvrđene, bilo bi puno lakše i bolje, a kada bi ZMN bila u skladu s definicijom za što služi – za podmirenje osnovnih životnih potreba, onda ona ne bi bila u ovome iznosu”, naveo je.

Sjena: Kao da nam se rugaju

Prijedlogom odluke o osnovici za izračun iznosa drugih naknada u sustavu socijalne skrbi osnovica se za 2026. utvrđuje u visini od 80 eura, što je više za pet eura, odnosno 6,67 posto. To se odnosi na naknadu za osobne potrebe, jednokratnu naknadu, naknadu za redovito studiranje i iznos naknade roditelju njegovatelju.

Tajnica Udruge obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom “Sjena” to je povećanje nazvala smiješnim.

“Doslovno kao da nam se rugaju, kao da ne živimo u istoj državi. Ne znam idu li ti ljudi iz Vlade u dućan i kupuju stvari i vide kolika je inflacija. To vam je na cjelokupnu naknadu za roditelja njegovatelja nekakvih 50 eura”, istaknula je.
Dodala je kako to nije ni za jedan tank benzina od 65 eura, jednu terapiju senzorne integracije od 55 eura ili druge usluge koje moraju plaćati, poput osobnih asistenata, lijekova, opreme.

“Ljudi imaju i drugu djecu. Nitko nije tražio da bude roditelj njegovatelj. Ja sam bila 27 godina zaposlena, ali me sustav prisilio da budem roditelj njegovatelj jer moj dijete nema uvjeta u tom sustavu.

Također je kritizirala kratko javno savjetovanje, istaknuvši kako prigovora nema jer “valjda nitko nije stigao ništa napisati ili skužiti da je u savjetovanju”.

Udomitelji: Svako povećanje poruka da nas Ministarstvo podupire

Osnovica za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 2026. utvrđuje se u iznosu od 95 eura, što je povećanje od pet eura ili 5,56 posto u odnosu na dosadašnju.

Predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece Marija Igrec navela je kako to povećanje osnovice između 26 i 30 eura ovisno o djetetu nije iznos koji može u većoj mjeri poboljšati uvjete života udomljene djece ili znatnije ukazati na udomiteljstvo, no mišljenja je kako je svako povećanje “poruka udomiteljima da Ministarstvo ima sluha i da nas podupire”.

“Ne možemo reći da smo zadovoljni, ali niti da smo nezadovoljni jer je bilo perioda kada 14 godina nije bilo uopće povećavanja osnovice, a unazad tri godine se svake godine digne ta osnovica”, navela je.

Dodala je kako opskrbnina može pokriti one osnovne troškove koje dijete ima, no pri tome je istaknula kako djeci treba dati više od onog najosnovnijeg kako bi se integrirala i bila kao druga djeca.

Igrec je pri tome navela kako osim te materijalne podrške, udomitelji imaju potrebu i za drugim oblicima podrške, poput odmora od skrbi, organiziranih ljetovanja za djecu, besplatnih vrtića na nacionalnoj razini i boljeg financiranja njihovih projekata.