Od bojišta u Ukrajini do uništenja u Gazi, još jednu godinu u nizu definirali su sukobi, razaranja i politička previranja. Vremenske nepogode opet su bile ekstremne, tehnologija se razvijala vrtoglavom brzinom, Donald Trump trijumfalno vratio se u Bijelu kuću, a na Petrovu stolicu neočekivano je zasjeo drugi Amerikanac, Robert Prevost.

Donald Trump od prvoga je dana drugog mandata pokazao da kani dominirati svjetskom pozornicom. Rusija još uvijek ratuje u Ukrajini, a Europljani se i dalje trude uspostaviti svoj utjecaj u multipolarnom svijetu.

Rimokatolici su dobili novoga poglavara, Hamas je kapitulirao u Gazi, a svijet je i ove godine ostao bez nekoliko ikona pop kulture. Slavni muzej Louvre ostao je, pak, bez osam komada francuskih krunskih dragulja neprocjenjive vrijednosti u smionoj pljački izvedenoj usred bijela dana.

Umjetna inteligencija postala sastavni dio života. Tehnološki giganti poput Microsofta, Googlea i Mete ulažu milijarde dolara u njezin razvoj. AI aktivno se koristi na svim područjima, od medicinske industrije i kontrole zračne plovidbe do banalnih svakodnevnih pitanja na internetu i rješavanja domaćih zadaća.

Na koncertne pozornice spektakularno se vratio Oasis, a glavni indonezijski grad Džakarta ‘prerastao’ je Tokio i s 42 milijuna stanovnika postao najmnogoljudniji na svijetu.

Novi šerif u gradu

“Novi šerif je u gradu”, rekao je američki potpredsjednik JD Vance na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu u veljači, objašnjavajući preneraženim Europljanima da im gotovo nijedna politika ne valja.

Šerif je, naravno, Donald Trump koji je 20. siječnja položio prisegu kao 47. predsjednik SAD-a. Iako je na dužnosti manje od godine, dojam je da je sveprisutan. Od lokalnih trivijalnosti do rješavanja krvavih globalnih sukoba, Trump se upliće u sve.

Već prvog dana na poslu potpisao je preko 200 izvršnih uredbi, uključujući povlačenje iz Pariškog sporazuma o klimi, ukidanje DEI programa i pomilovanje oko 1.500 sudionika napada na Capitol 6. siječnja 2021. godine.

Pokrenuo je, na čelu s milijarderom Elonom Muskom, Odjel za učinkovitost (DOGE) koji je ukinuo niz dugogodišnjih programa američke vlade poput Glasa Amerike, ali i podijelio desetke tisuća otkaza u državnim agencijama. Idila dvojice egoista očekivano nije dugo trajala pa je nakon prve žešće svađe Musk napustio administraciju.

Od početka mandata Trump je uvodio visoke carine većini svjetskih država, “zamrzavao” ih i ponovo uvodio, u cilju smanjenja trgovinskih deficita i jačanja domaće proizvodnje. U tome se posebno isticao carinski rat s Kinom, koji se nakon carina od preko 100 posto ipak stišao u svibnju relativno umjerenim povećanjem carina s obje strane.

Trump je ujedno proglasio nacionalnu izvarednu situaciju vezano uz ilegalne imigrante, rasporedio vojsku za provođenje imigracijskih zakona, pokušao ukinuti pravo na državljanstvo po rođenju i doveo do pada ilegalnih ulazaka na 15-godišnji minimum.

Objavio je i novu nacionalnu sigurnosnu strategiju u kojoj se mir ostvaruje pokazivanjem mišića, odnosno zahvaljujući najjačoj ekonomiji, vojsci i tehnologiji. Odbacuje intervencionizam osim ako od toga Amerika nema izravnu korist, što se vidi na primjeru Venezuele i borbe protiv tamošnjih narkokartela.

I dalje vrlo neugodan prema svojim neistomišljenicima, tvrdi da je ove godine riješio osam sukoba i više puta rekao da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir. Dobio je nije pa se morao zadovoljiti izmišljenom mirovnom nagradom FIFA-e na izvlačenju skupina za svjetsko nogometno prvenstvo koje se iduće godine igra u SAD-u, Kanadi i Meksiku.

Ameriku je uz to 10. rujna potreslo ubojstvo Charlieja Kirka, utjecajnog konzervativnog aktivista, snajperskim pucnjem tijekom govora na Sveučilištu Utah.

Događaj je šokirao SAD u vrijeme pojačanog političkog nasilja, izazvao oštre optužbe prema “radikalnoj ljevici”, doveo do masovnih osuda s obje strane, ali i do vala otpuštanja ljudi koji su slavili ubojstvo te pojačao strah od daljnje polarizacije društva.

Na istoku ništa novo

Rat koji je Trump najviše želio zaustaviti, međutim, nije.

Sukob u Ukrajini nastavio se intenzivno, sa sporim ruskim napredovanjem i osvajanjem teritorija. Godinu su obilježili ruski masovni napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uz civilne žrtve i veliku štetu.

Ukrajinski dronovi višekratno su uspješno napadali vojne i infrastrukturne objekte unutar Rusije. Obje strane imale su velike gubitke u ljudstvu.

Pregovori o miru intenzivirani su pod Trumpovim vodstvom. On je nekoliko puta tokom godine mijenjao strategije, od sukoba s ukrajinskim predsjednikom Zelenskijem, kojega je pred svjetskim medijima ponizio zbog garderobe i javno ga nazvao nezahvalnikom, do davanja ultimatuma ruskoj strani.

No njegovo poštovanje prema Vladimiru Putinu nije poljuljano. Nakon nekoliko razgovora telefonom, Trump je u kolovozu dočekao ruskog predsjednika na Aljasci gdje mu je prostro crveni tepih pred noge. Sastanak je obostrano ocijenjen “korisnim”.

Kraj godine obilježavaju pregovori o američkom planu za mir, koji je isprva za Ukrajinu bio vrlo nepovoljan, ali u revidiranoj verziji inistira se na suverenitetu Ukrajine, sigurnosnim jamstvima, ali i odustajanjem od dijela ukrajinskog teritorija. Ukrajina je kao ustupak u pregovorima odustala od članstva u NATO-u, ali konačan dogovor još nije postignut.

Rat i mir

Sukob između Izraela i Hamasa u pojasu Gaze trajao je intenzivno do listopada, s izraelskim ofenzivama i masovnim uništavanjem infrastrukture i brojnim civilnim žrtvama, dok je humanitarna kriza eskalirala glađu i raseljavanjem gotovo cijelog stanovništva.

Nekoliko primirja tokom godine nije se održalo, a izraelske snage su u kolovozu pokrenule veliku ofenzivu na grad Gazu, što je kulminiralo Trumpovim mirovnim planom i dogovorom o prekidu vatre u listopadu, uključujući oslobađanje preostalih talaca i razmjenu zatvorenika.

Uz ovaj rat, Izrael je 13. lipnja pokrenuo i velike zračne udare protiv iranskih nuklearnih i vojnih ciljeva uz podršku Amerikanaca. U napadu su uništene ključne nuklearne lokacije poput Fordowa i Natanza.

Iran je uzvratio balističkim raketama na Izrael, uzrokovavši žrtve i štetu, ali je kratak rat završio primirjem 24. lipnja, značajno oslabivši iranski nuklearni program i vojno vodstvo.

Velika Britanija, Kanada i Australija u rujnu su formalno priznale Državu Palestinu, koordinirano s drugim zapadnim zemljama poput Francuske, u pokušaju da ožive rješenje s dvije države i pojačaju pritisak na Izrael zbog nastavka rata u Gazi i ekspanzije naselja na Zapadnoj obali. Pritom su naglasile da priznanje nije nagrada Hamasu već podrška reformiranoj palestinskoj vlasti.

Istražna komisija UN-a je u rujnu objavila kako je Izrael od početka napada počinio genocid nad Palestincima u pojasu Gaze. U izvješću se tvrdi da postupci Izraela ispunjavaju četiri od pet kriterija propisanih za definiranje genocida.

Habemus papam

Papa Franjo (88) umro je na Uskrsni ponedjeljak u Domu svete Marte u Vatikanu od posljedica moždanog udara, nakon što se mjesecima ranije oporavljao od teške upale pluća i općenito bio teško narušena zdravlja.

Voljen među vjernicima, ali i kritiziran u konzervatvnim krugovima, prvi isusovac i južnoamerički papa u povijesti neumorno se u 12 godina pontifikata zalagao za obranu migranata, okoliša i socijalne pravde, istovremeno ne dovodeći u pitanje stavove Crkve o pobačaju ili celibatu svećenika.

Po vlastitoj želji, Jorge Mario Bergoglio pokopan je u bazilici svete Marije Velike u središtu Rima, a ne u kripti bazilike svetog Petra, što je bilo prvi put da papu pokapaju ondje više od tri stoljeća.

Konklava za izbor nasljednika započela je 7. svibnja 2025. u Sikstinskoj kapeli, s 133 kardinala izbornika, najviše u povijesti, a završila je sljedećeg dana, kada je bijeli dim signalizirao izbor novog pape nakon četvrtog kruga glasanja. Neočekivano je izabran američki kardinal Robert Francis Prevost, rođen u Chicagu, dugogodišnji misionar u Peruu koji se odlučio nazivati Lav XIV.

“Počevši od svetog Petra pa sve do mene, njegova nedostojnog nasljednika, papa je bio ponizni sluga Boga i ništa više od toga”, rekao je u svom prvom obraćanju kardinalima.

Novi lideri u Njemačkoj i Kanadi, nestabilno u Francuskoj

U Njemačkoj su 23. veljače održani prijevremeni parlamentarni izbori nakon raspada koalicije socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza. Na izborima je, uz najveći odaziv od ujedinjenja, najviše glasova osvojio CDU/CSU, dok je desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) znatno ojačala u usporedbi s prošlim ciklusom.

Pobjednička stranka formirala je veliku koaliciju sa SPD-om, a kancelar je postao Friedrich Merz. Koalicija ima tanku većinu, problem s dogovaranjem reformi pa njemački analitičari ne očekuju da će odraditi cijeli mandat.

U Kanadi su izbori održani 28. travnja nakon ostavke karizmatičnog Justina Trudeaua i dolaska Marka Carneyja na čelo Liberala. Liberalna stranka je zadržala vlast, ali ponovno s manjinskom vladom.

Pobjedom multimilijunaša Andreja Babiša na parlamentarnim izborima, Češka se pridružila Slovačkoj i Mađarskoj među zemljama s euroskepticima na vlasti. U Poljskoj su, pak, konzervativci obranili predsjedničku dužnost. Karol Nawrocki, kandidat kojeg je podržala nacionalistička stranka Pravo i pravda, pobijedio je tijesno u drugom krugu liberalnog varšavskog gradonačelnika Rafala Trzaskowskog.

Politička nestabilnost u Francuskoj, koja traje od prijevremenih parlamentarnih izbora u ljeto 2024., dodatno se produbila. Nakon što je predsjednik Emmanuel Macron izgubio apsolutnu većinu u Narodnoj skupštini, zemlja je ušla u razdoblje u kojem je parlament podijeljen u tri suprotstavljena bloka – centar, ljevica i desnica, bez mogućnosti stabilne koalicije.

Od izbora se stalno mijenjaju premijeri, a trenutno je na čelu nestabilne vlade Sebastien Lecornu. Francuska ima najveći deficit u eurozoni, a nemogućnost dogovora o proračunu dovela je do prijetnji paralizom države. Macron odbija ponovo raspustiti parlament ili podnijeti ostavku. Oporba zahtijeva nove izbore, a sindikati organiziraju štrajkove i prosvjede.

Požari, poplave, tragedije

Početak godine kao da je pokazao kakva će biti. Šire područje Los Angelesa zahvatio je u siječnju najrazorniji požar u povijesti. Uništeno je više pd 17.000 građevina, uključujući veći dio Sunset Boulevarda, poginulo je 30 ljudi, a 180 tisuća ih je moralo biti evakuirano. Požari su trajali danima, a šteta se procjenjuje na 53 milijarde dolara.

Potres magnitude 7.7 po Richteru u Mjanmaru krajem ožujka ubio je više od četiri tisuće ljudi, ranio preko 11.000 i prouzrokovao štetu od 12 milijardi dolara, čineći ga najsmrtonosnijom prirodnom katastrofom godine. U kolovozu je potres u Afganistanu usmrtio 2200 ljudi.

Poplave u centralnom Teksasu u srpnju ubile su najmanje 135 ljudi, s preko stotinu nestalih, dok su kasnije poplave u Washingtonu i pacifičkom sjeverozapadu u prosincu izazvale evakuacije desetaka tisuća i rekordne razine rijeka.

Mjesec prije srušio se Boeing 787 indijske zračne kompanije nakon polijetanja iz Ahmedabada. Poginuo je 241 putnik i član posade i 19 ljudi na tlu. Jedan putnik čudesno je preživio.

Godinu su obilježili i požari u hotelima i noćnim klubovima. U požaru u hotelu u turskom skijaškom resortu Kartalkaya 21. siječnja poginulo je 78 ljudi, dok je požar u noćnom klubu u Kočanima u sjevernoj Makedoniji u ožujku odnio 59 mladih života.

Golema buktinja u stambenoj zgradi u Hong Kongu u prosincu ubila je najmanje 160 ljudi. Rušenje krova noćnog kluba tijekom koncerta u Santo Domingu 8. travnja ubilo je najmanje 231 osobu, uključujući pjevača Rubbyja Péreza.

U nesreći lisabonske uspinjače, jedne od najvećih turističkih atrakcija u gradu, poginulo je u rujnu 16 ljudi.

Povratak Oasisa, Diddy u zatvoru, kraj MTV-ja

Oasis, najveći britanski rock sastav devedesetih, u srpnju je u Cardiffu započeo povratničku turneju, čime su se nakon 16 godina na istu pozornicu vratila posvađana braća Gallagher. Iako su mnogi sumnjali da će njihova pomirba potrajati, trijumfalno su odradili četrdesetak koncerata do kraja godine.

S milijunima prodanih ulaznica, bio je to najveći događaj glazbeni godine, iako je Coldplay rasprodao Wembley rekordnih deset puta uzastopce, a Beatlesi osvojili Grammy za svoju zadnju pjesmu “Now and Then”, završenu pomoću umjetne inteligencije 55 godina nakon razlaza benda.

Amerčki reper, producent i izdavač, jedan od najmoćnijih ljudi u glazbenoj industriji Sean “Diddy” Combs osuđen je u listopadu na četiri godine i dva mjeseca zatvora nakon što je oslobođen teških optužbi za trgovinu ljudima zbog seksualnog iskorištavanja, ali osuđen za prijevoz osoba u svrhu prostitucije.

Unatoč izletima u politiku, Elon Musk postao je ove godine prvi čovjek u s bogatstvom većim od 500 milijardi dolara, zahvaljujući rastu Tesle i SpaceX-a.

MTV, nekoć globalni prozor u pop kulturu, odlučio je krajem godine zatvoriti svojih pet glazbenih kanala, a ta okrutna poslovna odluka ubola je u srce generacije diljem svijeta. Gašenje MTV-ja kraj je jednog doba onima koji su dragocjene trenutke odrastanja proveli iščekujući premijere glazbenih spotova i uživali u svoj raskoši pop kulture koju je ta televizija pružala.

Odlazak legendi pop kulture

Filmski svijet je ove godine izgubio brojna poznata lica. Karizmatični Robert Redford, legendarni američki glumac, redatelj, šarmer i ljubimac žena, podupiratelj neovisnog filma preko svog Sundance festivala, umro je u dobi od 89 godina.

David Lynch, američki redatelj, pisac i umjetnik, koji je osvojio nominacije za Oskara svojim filmovima “Plavi baršun”, “Čovjek slon”, “Mulholland Drive” i sukreator kultne serije “Twin Peaks”, umro je u siječnju 78. godini.

Dvostruki oskarovac, jedan od najboljih američkih glumaca Gene Hackman (95) pronađen je mrtav u svojoj kući, zajedno sa suprugom. Ona je umrla od rijetke hantavirusne infekcije, a on, ostavljen sam u teškom zdravstvenom stanju, nekoliko dana poslije.

Na samom kraju godine umrla je ikona francuskog filma Bridgite Bardot, koja je debitirala u filmu “I Bog stvori ženu” Rogera Vadima i postala utjelovljenje ženstvenosti. Bardot, koju se u Francuskoj često zvalo samo “B.B.” u poznijim se godinama posvetila kampanjama za zaštitu životinja.

Val Kilmer, “Iceman” iz Top Guna, “Jim Morrison”, “Batman” i “Doc Holliday”, umro je u 65. godini nakon duge borbe s rakom grla.

U 87. godni umrla je Claudia Cardinale, glamurozni simbol poslijeratne talijanske kinematografije koja je uživala u dugoj glumačkoj karijeri na filmu i u kazalištu.

Engleski glazbenik, “Princ tame” i jedan od pionira heavy metala i reallity televizije Ozzy Osbourne umro je u 76. godini. Osnivač Black Sabbatha rano je u karijeri dospio na zao glas zbog čestog mahnitog i bizarnog ponašanja izazvanog drogom i alkoholom, ali se u sredovječnoj dobi preporodio u simpatičnu televizijsku zvijezdu.

Chris Rea, autor božićnog megahita “Driving Home for Christmas”, umro je par dana prije Božića u 74. godini.

Ove su godine umrla i dvojica među najpoznatijim ljudima u svijetu mode. Giorgio Armani, legendarni modni dizajner koji je promijenio mušku i žensku modu umro je u 91. godini, a Oliviero Toscani, slavni fotograf i kreativni direktor, najpoznatiji po provokativnim i društveno angažiranim reklamnim kampanjama za Benetton, umro je u 82. godini.

Svijet je napustio Dick Cheney, američki potpredsjednik od 2001. do 2009. pod predsjednikom Georgeom W. Bushom. Smatran je najmoćnijim potpredsjednikom u povijesti zbog ključne uloge u vanjskoj politici i ratu protiv terorizma.