Vlada je na sjednici u srijedu donijela nekoliko odluka financijske pomoći – lokalnim jedinicama za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u ovoj i dijelom u prošloj godini u iznosu 1,4 milijuna eura, zatim Zakladi Ana Rukavina, kao i Caritasu Zagrebačke nadbiskupije.
Vlada je odobrila pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u 11 županija, kao što su olujni i orkanski vjetar, tuča, kiša koja se smrzava, mraz i poplava nastalih u 2025. godini i dijelom u 2024. godini. Od ukupnih 1,4 milijuna eura, iznos od 1,3 milijuna eura raspoređuje se za potvrđene štete u poljoprivredi, dok se 85.985 eura raspoređuje za potvrđene štete na građevinama te troškove obrane od prirodnih nepogoda.
Odlukom Vlade Zagrebačka županija dobiva 3701 eura, Sisačko-moslavačka 49.377, Bjelovarsko-bilogorska 103.018 eura, Virovitičko-podravska 112.773, Brodsko-posavska 545.037, Zadarska 12.423, Osječko-baranjska 65.200, Vukovarsko-srijemska 313.081, Istarska 24.231, Dubrovačko-neretvanska 87.760, a Međimurska županija 43.697 eura.
Vlada je i ove godine odlučila pomoći Zakladi Ana Rukavina u smislu visine prikupljenog iznosa poreza na dodanu vrijednost s humanitarnog telefona tijekom akcije “Želim život” u 2025. godini za molekularne (DNA) tipizacije za potrebe Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica.
Sufinanciranjem dogradnje Kuće sv. Franje u Vugrovcu, Vlada će pomoći i Caritasu Zagrebačke nadbiskupije. Odlukom s današnje sjednice dana je suglasnost Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za sklapanje sporazuma o sufinanciranju do 370.000 eura.
“Već 53 godine Kuća sv. Franje u Vugrovcu, kojoj je osnivač Caritas Zagrebačke nadbiskupije, brine za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i na ovaj način omogućavamo sufinanciranje i podršku od strane Vlade”, istaknuo je resorni ministar Marin Piletić.
Vlada je, nadalje, preraspodijelila 20,3 milijuna eura iz Državnog proračuna za 2025. godinu s pozicija Ministarstva kulture i medija te Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u svrhu pravovremenog izvršavanja dospjelih obveza prema dobavljačima vezanih za troškove potresa na području Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i Karlovačke županije.
Naknada lokalnim jedinicama za zbrinjavanje radioaktivnog otpada
Nakon što je prošlog tjedna u Saboru usvojen Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kojim se osigurava regulatorna osnova za izgradnju odlagališta otpada iz NE Krško, ali i domaćih bolnica te industrije u Čerkezovcu, na sjednici je donesena i Uredba o visini naknade i načinu financiranja jedinice lokalne i područne samouprave na čijem se području uspostavlja ili nalazi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
“Financijska podrška lokalnoj zajednici na čijem području se planira zbrinuti radioaktivni otpad je uobičajena praksa u svijetu, a isplaćuje se u vidu poticaja za gospodarski razvoj. Obveznik plaćanja je Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja istrošenog nuklearnog goriva NE Krško”, istaknuo je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Uredbom se propisuje kako jedinici lokalne i područne samouprave na čijem se području nalazi Centar pripada naknada za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u godišnjem iznosu od 1,6 milijuna eura. 70 posto iznosa naknade plaća se jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi Centar, a 30 posto jedinici područne samouprave.
Ovom Uredbom se utvrđuje dodatni iznos naknade za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u 2026. i 2027. godini jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi Centar od 560.000 eura godišnje, a jedinici područne (regionalne) samouprave od 4,2 milijuna eura godišnje.
U tom je kontekstu Vlada dala suglasnost na izmjene Godišnjeg programa rada i Financijskog plana Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško za 2025. godinu.
Vlada je dala suglasnost i na odluku o projektima, aktivnostima i prihvatljivim primateljima darovanja (donacija) za sportske svrhe u 2026. godini kojom se utvrđuje iznos, istaknuo je ministar turizma i sporta Tonči Glavina, veći od 2 posto, a najviše do 10 posto prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, kao porezno priznatim rashodima darovanja u naravi ili novcu.