Premijer Andrej Plenković otvorio je u subotu, nakon dugotrajne obnove od posljedica zagrebačkog potresa Atelijer Meštrović, rekavši kako se ondje čuva djelo, duh i nasljeđe jednog od najvećih hrvatskih umjetnika svih vremena.

Podsjetivši na dosadašnje rezultate nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, rekao je kako su obnovi pristupili na način koji je suvremen i politički i financijski, pa i moralno odgovoran, a to je konstrukcijska obnova koja, dodao je, košta jako puno i zahtijeva jako puno vremena u odnosu na sitne popravke.

„I jedno i drugo smo uspjeli, prilagodili smo i Nacionalni plan oporavka i otpornosti potrebama Hrvatske u datom trenutku. Ukupno smo do sada potrošili 4,2 milijarde eura na obnovu Banovine i Zagreba”, rekao je na otvorenju Atelijera, koji je nakon šezdeset godina dobio i novi stalni postav.

Po njegovim riječima, taj je novac čvrsti i otporni temelj zagrebačke kulturne i sakralne baštine, zagrebačkih bolnica, fakulteta, kao i kompletne infrastrukture.

„Sretna sam i ponosna da danas otvaramo još jedan obnovljeni muzej, velikana hrvatske umjetnosti čije nasljeđe oblikuje naš kulturološki identitet, nadmašuje granice Hrvatske i prenosi taj njegov opus, njegovu vrijednost, na europsku i svjetsku razinu”, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

„Bio je svestran umjetnik, kipar, arhitekt, pisac, političar, diplomat, profesor, vizionar. Ostavio je ogroman trag, našoj kulturi ono najvrijednije, kompletan svoj opus, veliku donaciju o kojoj danas skrbe muzeji i galerije Ivana Meštrovića u Zagrebu i Splitu”, dodala je.

Obuljen je ustvrdila kako im je obnova kulturne baštine nakon potresa dala priliku za generacijski pothvat kojega još nitko nije u potpunosti svjestan, podsjetivši da je putem njezinog ministarstva realizirano više od 500 projekata obnove, s nešto više od 1,6 milijardi eura.

Najavila je nastavak otvaranja ostalih muzeja koji se obnavljaju i u 2026. godini, pozvavši građane da se vrate u muzejske prostore, osobito mlade da „na ovakvim mjestima uče o kulturi i svom identitetu.”

Obnova je trajala od ožujka 2022. do svibnja ove godine

Ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir rekla je kako je iza njih složeno i teško razdoblje, obnove koja je trajala od ožujka 2022. do svibnja ove godine, no s pogledom na ovo što su uspjeli realizirati ispunjeni su ponosom i zadovoljstvom.

„Obnovljeni muzej i novi stalni postav kojim našeg naslovnika Ivana Meštrovića iznova aktualiziramo s velikim poštovanjem prema njegovoj osobi, ostavštini i svemu čemu čime nas je zadužio svojim dijelom i darovnicom”, naglasila je.

Muzejska savjetnica Barbara Vujanović, koja potpisuje postav Atelijera, rekla je kako im je bila namjera da taj prostor zadrži svoju energiju doma i atelijera, kao i autentičnost te da se stvara sinergija između ambijenta i djela jer je i jedno i drugo stvorio sam Ivan Meštrović.

„Važno mi je i kako posjetitelji doživljavaju djela, a mnogi su mi rekli da se ovdje dobiva posebna aura. Žao mi je što s jednim od njih nisam razgovarala, s Davidom Bowiem koji je 1990. uoči svog koncerta sam došao u Atelijer, bio jako zainteresiran i pokazao veliko znanje”, napomenula je.

“Možda je na prvi pogled neobično da se jedna ekstravagantna osoba divi klasiku modernog kiparstva, no puno je razloga zašto je tome tako, obojica su usvajali postojeće teme i forme i činili ih svojima, promišljali vlastiti identitet, sanjali da budu heroji na jedan dan, bili fascinirani Nikolom Teslom”, dodala je.

Istaknula je kako se ta pređa može širiti kroz prošlost, sadašnjost i budućnost, izrazivši nadu da će se i dalje tako širiti i da će se ovaj prostor pretvoriti u prostor dijaloga susreta različitosti i novog otkrivanja Ivana Meštrovića.

Antologijska djela i raritet – portret kralja Faisala

Atelijer je smješten u gornjogradskoj Mletačkoj ulici, u zgradi koju je Meštrović kupio i preuredio kao svoj dom i atelijer tijekom 1920-ih godina, koji je danas spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života, mjesto nastanka mnogih njegovih ključnih djela.

U šezdeset godina ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava, a uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, tu je i vrijedan raritet — portret kralja Faisala.

Meštrović je ondje živio i radio do 1942. kada zbog političke situacije napušta Zagreb i Jugoslaviju, a 1952. poklanja Darovnicom hrvatskom narodu veliku količinu svojih djela, uključujući i tu zgradu, na temelju čega je osnovan muzej.

Kako je riječ o simboličnom povratku Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike ulaz u Atelijer će do kraja godine biti besplatan.