Članovi Udruge vinogradara i vinara Vrbovec organizirali su tradicionalno kušanje mladih vina koje je održano u Vinskom domu.
Nakon vrlo oskudne 2024., berba 2025. donijela je vinarima vrbovečkog kraja puno optimizma i pune podrume. Nešto stabilnija vinogradarska godina s obiljem lijepih i sunčanih dana te dobrim rasporedom oborina tijekom dozrijevanja grožđa, rezultirala je visokim urodima grožđa optimalne kakvoće i zdravstvenog stanja. To su zasigurno neki od razloga rekordnog broja prijavljenih uzoraka za već tradicionalno kušanje mladih vina u organizaciji Vrbovečke udruge vinogradara i vinara.
Zaprimljena su nevjerojatna 144 uzorka bijelih i crnih vina. Kao i uvijek, dominirala su vina sorte ´Graševina´ (60), zatim mješavine bijelih sorata (45), ´Rajnski rizling´ (8), i nešto manje vina sorte ´Chardonnay´, ´Silvanac zeleni´, ´Frankovka´, ´Traminac´ itd. Mlada vina kušale su i komentirale izv. prof. dr. sc. Ana-Marija Jagatić Korenika i mr. sc. Marija Koščević.
– Većina vina je, s obzirom na fazu razvoja, još uvijek bila manje ili više mutna, što će se u narednom periodu spontano ili uz pomoć bistrila i filtracije promijeniti pa se ovo svojstvo nije uzimalo u obzir kod ocjene kakvoće. Međutim, određeni broj vina bio je već potpuno pripremljen za tržište, bistar, ugodnih voćnih i sortnih aroma, posebno među ´Graševinama´, među kojima su i prepoznata vina s najvećim potencijalom. S obzirom na veliki broj vina iste sorte, mogli smo ih jasno razlikovati prema nekim osnovnim parametrima poput kiselosti, alkoholne jakosti, ekstrakta, ali i aromatskog profila, što ukazuje na niz čimbenika poput različitih vinogradarskih položaja, roka berbe, tehnologije prerade te vođenja alkoholne fermentacije.
U dvadesetak uzoraka prepoznate su mane ili bolesti. Najzastupljeniji su bili, kao i prošle godine, reduktivni mirisi – od sumporovodika ili mirisa trulih jaja do merkaptana koji podsjećaju na dim, kanalizaciju ili kuhano povrće. U tom slučaju savjetovano je prozračivanje, enološki preparati na bazi bakra i kontrola sumporovog dioksida. Nekoliko uzoraka bilo je u određenim fazama oksidacije, čak i vrlo uznapredovaloj, najčešće zbog dugotrajne fermentacije, čuvanja vina na talogu bez sulfitiranja ili nedostatka sumporovog dioksida. Kod ove mane preporučuje se dodatak sulfita (Vinobrana) i primjena bistrila na bazi PVPP-a. Svim vinarima savjetovana je kontrola i praćenje najvažnijih parametara u laboratoriju Udruge, u dogovoru s M. Koščević, a komentari za sve uzorke, prema broju zaprimanja, bit će objavljeni na web stranici Udruge – rekla je izv. prof. dr. sc. Ana-Marija Jagatić Korenika, tajnica Udruge.
