Trenutno obuhvat djece jasličke dobi u Hrvatskoj iznosi 51,7 posto, vrtićke dobi 88,2 posto, no kada se izgrade do kraja svi kapaciteti obuhvat djece jasličke dobi preći će 70, a vrtićke će biti sto posto, rekla je u petak u Saboru Državna tajnica u Ministarstvu znanosti Zrinka Mužinić Bikić.
Mužinić Bikić je time, tijekom rasprave o izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, odgovorila na upit SDP-ove Ivane Marković koju je zanimalo koliko od 555 jedinica lokalne samouprave nema jaslice ili dječji vrtić, a upozorila je i kako svatko dijete nema jednake mogućnosti pristupa jaslicama.
Državna tajnica je, na upit SDP-ovog Mateja Mostarca o upisnim kvotama na fakultetimam s obzirom na to da u predškolskom odgoju i obrazovanju nedostaje kadra, rekla da su ove akademske godine na svim sveučilištima popunjena sva mjesta na fakultetima koji provode studij ranog i predškolskog obrazovanja.
Iznijela je i podatke da je došlo do povećanja upisnih kvota te su u prvu godinu upisana 523 redovita studenta te 395 izvanrednih studenata.
Tijekom brojnih replika vladajući su izražavali zadovoljstvo što je posljednjih godina puno uloženo u vrtićku infrastrukturu, a na upit HDZ-ovog Damira Mandića odgovorila je da sada imamo potrebu za 22.000 mjesta za djecu u vrtićima te za 175.000 četvornih metara prostorra. Pri tome, u ovom trenutku osigurano je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ukupno 25.800 novih mjesta u vrtićima i izgrađeno je 200.000 četvornih metara novog prostora.
Stoga je u pedagoškoj godini 2024./2025. u sustav ranog i predškolskog obrazovanja uključeno njih najviše do sada – oko 150.000 djece.
“Vjerujem da kroz iduće tri godine, prema svim pokazateljima koje imamo, nećemo više ni raspravljati o ovim stvarima”, poručila je.
Izmjenama zakona do jasnijih kriterija prednosti pri upisu u vrtiće
Mužinić Bikić je, predstavljajući izmjene zakona, rekla da se njima želi osigurati veća dostupnost i kvaliteta programa u dječjim vrtićima, jasniji kriteriji prednosti pri upisu u dječji vrtić te dugoročnu održivost financiranja predškolskih ustanova.
U državnom proračunu i dalje će biti osigurana sredstva za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića, a ne samo vrtića čiji su osnivači gradovi i općine. Izmjenama se, naime, u zakon integrira uredba kojom se reguliralo da se u državnom proračunu osigurava taj novac.
Vezano uz upise u dječje vrtiće izmjenama zakona se predlaže ukidanje dosadašnje odredbe prema kojoj su djeca koja navrše četiri godine do 1. travnja imala prednost pri upisu u vrtiće.
Tako će, pojasnila je, sada svako dijete bez obzira na dob imati jednake šanse za uključivanje u sustav ranog i predškolskog sustava obrazovanja čime naša zemlja nastavlja ispunjavati strateške ciljeve EU prema kojima bi do 2030. godine najmanje 45 posto djece jasličke dobi bilo obuhvaćeno organiziranim oblikom ranog odgoja i obrazovanja.
Mužinić Bikić rekla je i da – kako se kontinuirano značajno povećavaju kapaciteti za upis djece u vrtiće, ukidanje prava prednosti četverogodišnjicima neće utjecati na to da obuhvat djece od 4. godine do početka obrazovanja bude najmanje 97 posto.
Prednost pri upisu u dječje vrtiće proširuje se na djecu roditelja korištenja novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata te djecu roditelja korisnika novčane naknade za civilne stradalnike Domovinskog rata.
Istaknula je i kako je, s obzirom na veći obuhvat djece, od 2016. do danas u izgradnju, dogradnju rekonstrukciju i opremanje dječjih vrtića uloženo više od 530 milijua eura.
Govoreći o zapošljavanju u dječjim vrtićima Mužinić Bikić rekla je da se izmjenama zakona omogućuje da – ako se na natječaj ne javi odgojitelj, na to mjesto može zaposliti učitelji primarnog obrazovanja koji je završio odgovarajući program stjecanja odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi. Tim će se, istaknula je, smanjiti problem vezan uz nedostatak odgojitelja u vrtićima. Pri tome, na svim fakultetima koji provode studij ranog i predškolskog obrazovanja povećane su i upisne kvote.