S konferencije „Kronične nezarazne bolesti – Vrijeme za akciju“, održane u srijedu u Zagrebu pod sloganom „Zdravlje na duge staze“, poručeno je kako su debljina, kronična bubrežna bolest i zdravstvena pismenost ključni javnozdravstveni izazovi današnjice.

Otvarajući konferenciju predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti Zrinka Mach rekla je da su kronične nezarazne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu, a njihova prevencija i rano otkrivanje zahtijevaju zajednički angažman svih dionika – od zdravstvenih stručnjaka i institucija do lokalne zajednice.

„Danas želimo potaknuti dijalog o tome kako zajedno možemo djelovati interdisciplinarno, sustavno i održivo – kako bi zdravlje doista postalo prioritet na duge staze“, dodala je.

Stručnjaci su na prvom tematskom okruglom stolu naglasili da debljina nije estetski problem, nego ozbiljna kronična nezarazna bolest koja zahtijeva multidisciplinarni pristup.

„Pretilost nije estetski problem nego ozbiljna bolest koju treba prevenirati, pravovremeno otkriti i liječiti. Svako treće dijete u Hrvatskoj je preuhranjeno ili pretilo“, upozorio je Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur, dodajući da „30 posto djece koja su preuhranjena i pretila u predškolskoj dobi i 50 posto u školskoj dobi, ostat će pretila i u odrasloj dobi“.

Psihologinja Petra Orehovec istaknula je da debljina ne bira ni dob ni spol i ostavlja značajne psihosocijalne i emocionalne posljedice na zdravlje djece i odraslih, a to nije stanje iz kojeg se jednostavno izrasta, zbog čega su prevencija i liječenje od izuzetne važnosti.

Prema riječima Zrinke Šmuljić, najvažniji prvi korak u liječenju pretilosti je osvijestiti da imamo problem i potražiti stručnu pomoć, dok uspješno liječenje uključuje suradnju liječnika, nutricionista i kineziologa – pravi multidisciplinarni pristup.

Na drugom okruglom stolu stručnjaci su upozorili na rastući javnozdravstveni problem kronične bubrežne bolesti – prema podacima HZJZ-a, procjene su da 10 posto odrasle populacije ima kroničnu bubrežnu bolest.

„Veliki javnozdravstveni problem će i dalje rasti – s jedne strane zbog starenja stanovništva, a s druge zbog porasta dijabetesa, hipertenzije, pušenja i loših životnih navika. Stoga moramo raditi na prevenciji rizičnih čimbenika te ranom otkrivanju bolesti kako bi liječenje započelo na vrijeme,“ istaknula je Ivana Brkić Biloš iz HZJZ-a.

Informirani građanin donosi bolje odluke o svom zdravlju

Treći dio konferencije bio je posvećen zdravstvenoj pismenosti kao preduvjetu uspješnog liječenja i prevencije kroničnih nezaraznih bolesti, s obzirom na to da gotovo svaki drugi građanin Hrvatske ima nisku razinu zdravstvene pismenosti, što izravno utječe na ishode liječenja.

Naglašeno je da građani moraju imati pristup točnim informacijama, razumjeti ih i znati ih primijeniti u svakodnevnom životu – jer „informiran građanin donosi bolje odluke i aktivno upravlja svojim zdravljem.”

Poruka konferencije je istaknuta važnost suradnje svih dionika, zdravstvenih djelatnika, javnih institucija, medija i samih građana, kako bi se poboljšala prevencija, rano otkrivanje i liječenje kroničnih nezaraznih bolesti koje uzrokuju oko 74 posto svih smrti u svijetu.

Organizatori su zaključili da interdisciplinarni pristup i ulaganje u zdravstvenu pismenost predstavljaju ključne korake prema zdravijem društvu i smanjenju opterećenja kroničnim nezaraznim bolestima, priopćilo je Hrvatsko društvo za kronične bolesti.

U organizaciji Hrvatskog društva za kronične bolesti konferencija je priređena u Almeria Centru, u okviru obilježavanja Prvog svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti, od 18. listopada do 4. studenoga.