Hrvatski časnički zbor Vrbovec, predstavnici Grada Vrbovca, HVIDRA-e Vrbovec te predstavnici općina Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec održali su komemoraciju kod spomen obilježja Hrvatska kocka u gradskom parku povodom 34. godišnjice ustrojavanja 51. samostalne bojne Vrbovec.
Tom su prigodom zapaljene svijeće i položeni vijenci prisjećajući se doprinosa i žrtve pripadnika 51. samostalne bojne Vrbovec u Domovinskom ratu te poginulih i umrlih pripadnika postrojbe. Svijeće su položili roditelji poginulih hrvatskih branitelja, Hrvatski časnički zbor i HVIDRA te Denis Kralj, gradonačelnik i Marko Belošević, zamjenik gradonačelnika grada Vrbovca.
O ratnom putu 51 samostalne bojne Vrbovec govorio je Sandi Knežević, ratni zapovjednik.
U vremenu od travnja do kolovoza 1991. ustrojavane su prve postrojbe ZNG (Zbora narodne garde), uključujući 4 gardijske (profesionalne) brigade, 16 pričuvnih brigada i 10 pričuvnih samostalnih bataljuna. Vrbovečki 51. samostalni bataljun ZNG „R“ (kasnije je prihvaćen i uvriježen naziv 51. samostalna bojna) bio je jedan od navedenih prvoustrojenih postrojbi u RH, koji je ustrojen temeljem Odluke ministra obrane RH od 29. srpnja 1991. godine.
Prvi organizacijski dijelovi pored zapovjedništva koji su ušli u sastav bojne bila su već ranije, odnosno u jesen 1990. godine, ustrojena dva dragovoljačka voda koji su djelovali kao dragovoljačke oružane skupine.
Paralelno s ustrojavanjem postrojbe, već ranije ustrojbene cjeline započele su s prvim borbenim djelovanjima – blokada i oslobađanje strelišta Vrbovec, 14. rujna 1991. Sudjelovanje u pripremama i izvlačenju topničko – raketnog streljiva iz skladišta u Prečecu (14. i 15. rujna).Blokada i oslobađanje skladišta “Široko brezje” i vojarne Križevci, 16. i 17. rujna 1991.Sudjelovanje u oslobađanju vojarne u Varaždinu (Kalnički partizani) 23. rujna, te opsadi i predaji skladišta streljiva Varaždin breg. Blokada i oslobađanje vojarne u Bjelovaru, 29. rujna 1991. Neprekidna protuzračna obrana grada Vrbovca s težištem na PZO zaštiti industrijske zone, organizacija sustava inženjerijskog osiguranja te sustav zaprečavanja / miniranja prometnica, mostova, usjeka, nasipa, sve sve do zauzimanja vojarni i skladišta JNA iz sastava 10. (zagrebačkog) i 32. (varaždinskog) korpusa. Suradnja s pripadnicima MUP-a u provedbi zadaća na nadzorno-blokadnim punktovima na cjelokupnom prostoru tadašnje općine Vrbovec.
Po ustrojavanju, opremanju i uvježbavanju postrojbe do punog ustrojbenog sastava, bojna se u cijelosti mobilizira i upućuje na Zapadnoslavonsko bojište, gdje provodi zadaće pod zapovjedništvom Operativne grupe Posavina. Tijekom boravka na zapadnoslavonskom bojištu dopunom mobilizacijskog razvoja bojna se povećava tako da je narasla na 680 mobiliziranih pripadnika.
Djelujući na Zapadnoslavonskom bojištu (područje grada Novske, Stare i Nove Subocke, Gornje i Donje Subocke, Trebeža i Puske) bojna je uspješno izvršila sve postavljene zadaće, ostvarujući vrlo dobru suradnju s nadređenim zapovjedništvom, ostalim postrojbama Hrvatske vojske i civilnim stanovništvom.
Bojna je djelovala na Zapadnoslavonskom bojištu do 6. srpnja 1992. nakon čega se većina pripadnika demobilizira. Dio pripadnika i dalje je nastavio svoj ratni put, tako da jedan vod prelazi u TG 144. brigade i odlazi na Južno bojište, a dio pripadnika prelazi u gardijske postrojbe, prvenstveno u 1. gbr „Tigrove“ i 2. gbr „Gromove“, a jedan dio u ostale postrojbe i zapovjedništva OS RH.
Kroz postrojbu je prošlo 1024 pripadnika, život su izgubila 2 pripadnika, a 11 pripadnika je ranjeno (3 teže i 8 lakše). Tijekom provedbe oslobodilačke operacije „Orkan 91“ u Gornjoj Subockoj 28. prosinca 1991. poginuli su pripadnici 1. voda 1. satnije, Dubravko Smolec i Damir Rubenčić.
U prigodi 15. obljetnice ustrojavanja bojna je pohvaljena od Predsjednika Republike Hrvatske i Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga RH i župana Zagrebačke županije, te su svim pripadnicima postrojbe uručene zahvalnice. Povodom 20. obljetnice ustrojavanja Predsjednik Republike Hrvatske i Vrhovni zapovjednik odlikovao je bojnu Redom Nikole Šubića Zrinskog.







