Kultni strip Alan Ford, koji je obilježio mladost i humor generacija, uskoro će premijerno zaživjeti na sceni Satiričkog kazališta Kerempuh u režiji Marija Kovača poznatog po strasti prema pop-kulturi i stripovskoj estetici, kojemu je, kako sam ističe, ova predstava bila davna želja.

“Meni je davna želja bila staviti na daske nekog kazališta Alana Forda. To je strip uz koji sam odrastao, koji je dio moje mladosti i adolescencije. A i inače, volim stripove postavljati na pozornicu. Nije mi ovo prvi put, već sam ih postavio nekoliko”, rekao je Kovač za Hinu uoči premijere.

Podsjeća da Alan Ford u Zagrebu već ima scensku povijest. U kazalištu Trešnja postavljen je osamdesetih, a u ZKM-u prije četrnaest godina, no obje su predstave bile namijenjene mlađoj publici.

“Ova je ipak namijenjena odraslima. Mislim da će oštrica našeg Alana Forda i humor koji imamo biti malo crnji, malo tamniji, malo rubniji nego što je bilo u dobrim predstavama koje su radili kolege prije nas. Zato što radimo u takvom kazalištu, u Kerempuhu, gdje publika i očekuje takav pristup”, objasnio je.

U Kerempuhu će Alana Forda utjeloviti Luka Petrušić, koji kaže da “Alan ima dječački karakter, on je dosta drag i nježan lik koji se lako zaljubi”.

Prije uloge, dodaje, nije čitao Alana Forda, što se redatelju svidjelo jer nije imao primisli koje bi zakomplicirale izvođenje uloge.

Kovač naglašava da strip u Hrvatskoj i regiji ima posebno mjesto zahvaljujući prijevodu Nenada Brixyja koji je lokalizirao humor i prilagodio ga našem kontekstu.

“Taj strip je bio, osim u Italiji, jedino velik i jak u Jugoslaviji. Razlog je bio fantastičan prijevod Nenada Brixyja, koji je prilagodio neke situacije našem društvu i stvorio stvari kojih čak i nema u originalu. Naravno da smo i mi u predstavu ubacili jako puno referenci na hrvatsko društvo, na neke nepravilnosti ili anomalije, ali kroz humorističnu prizmu”, istaknuo je Kovač.

U središte predstave postavljen je i legendarni negativac Superhik, koji, kao suprotnost Robinu Hoodu, krade siromašnima da bi dao bogatima, a utjelovit će ga Filip Detelić.

“Ovaj lik donese zanimljiv zaplet u cijelu ovu priču, lik koji je kao mali pao u bačvu alkohola i ima moć da dahom uništi ljude”, dodao je Detelić.

Predstava koju će moći pogledati i oni koji nisu čitali Alana Forda

Prilagodba stripa kazališnom jeziku, objašnjava Kovač, nije bila laka. “Prvo smo morali paziti da ne napravimo nešto što je samo i isključivo za fanatike i vjerne obožavatelje. Htio sam napraviti predstavu koju može doći pogledati i netko tko Alana Forda nikad nije čitao, i da mu bude zabavna”, kaže Kovač

Mlade generacije uglavnom ga nisu čitale, dodaje, jer danas su popularnije mange ili drugi tipovi stripova. “Zato smo od početka htjeli da likovi i priča funkcioniraju i bez predznanja”, ističe Kovač.

No najveći izazov bio je udahnuti život dvodimenzionalnim likovima.

“Svi znaju kako ti likovi izgledaju, ali nitko ne zna kakav im je glas, hod, geste. To je glumcima bio dodatni izazov. S jedne strane imaju slobodu, a s druge odgovornost jer svaki čitatelj zamišlja te likove drugačije. Nemoguće je zadovoljiti sve. Naučio sam da moram odustati od ideje da zadovoljim sve gledatelje”, ističe.

Proces rada uključivao je i fizičku transformaciju glumaca. “Prvo smo se fokusirali na karakter, a onda smo dodali maske i razne zahvate, lažne trbuhe, bradavice, fizičke mane. Alan Ford njeguje estetiku ružnog. Glumci u tome uživaju. Obično se očekuje da budu lijepi i glamurozni, a ovdje idemo u suprotnom smjeru”, kaže redatelj.

Glumci su, dodaje, kostime dobili desetak dana ranije da se na njih naviknu, da izgledaju kao nešto što stvarno nose dugo, a ne kao da su s modne piste, dodaje.

Alan Ford – ogledalo društva

Kovač se u dramatizaciji fokusirao na najjaču fazu stripa, onu do 77. broja, dok je crtač Magnus (Roberto Raviola) još radio s Bunkerom.

“Po meni je tada Alan Ford bio najmoćniji. Kasnije se strip razvodnio, postao manje prljav. Naša priča nije smještena u točno određeni period, ali po estetici i glazbi publika će prepoznati duh 70-ih i 80-ih, onaj mračni New York iz filmova poput ‘Taksista'”, objasnio je.

Za Kovača je Alan Ford više od stripa, on je svojevrsno ogledalo društva. “To je strip koji se ironično i s puno apsurda obraća svijetu. Mislim da će publika prepoznati i nostalgiju i aktualnost, i smijati se, ali i malo zamisliti”, zaključuje.

Boba Rocka igrat će Matija Šakoronja, uloga Broja 1 povjerena je Tomislavu Štrigi, a izumitelja Grunfa utjelovit će Domagoj Ivanković.

Ulogu šarmantnog i snalažljivog Sir Olivera preuzeo je Tarik Filipović, dok će Hrvoje Kečkeš igrati Debelog šefa. Ulogu vječito bolesnog Jeremije tumači Borko Perić.

Ženske likove Bepu i Margot utjelovit će Ana Maras Harmander i Ines Bojanić, a Josip Brakus igrat će policajca i Čarugu. Ulogu inspektora Brocka preuzeo je Ozren Opačić, samoubojicu će glumiti Karlo Mlinar, a u dvostrukoj ulozi bogataša i tamburaša nastupit će Tomislav Dun.

Borko Perić, koji glumi plašljivog hipohondra Jeremiju rekao je da nije posebno za predstavu čitao Alana Forda kako ne bi “uprljao” redateljevu ideju te se fokusirao na krhkost lika.

Ines Bojanić glumi špijunku Margot, koju opisuje kao ženu koja je uvijek spremna na opasnost, a zavođenje koristi kako bi došla do informacija te ne voli muškarce, a voli žene.

“Skupljala sam stripove Alana Forda. Taj ironični, satirični i politični humor bio mi je inspiracija u pubertetu jer se netko usudio biti drugačiji”, dodala je Bojanić.

Autor teksta je Milan Fošner, dramaturg Vid Lež, scenograf Davor Prah, kostimografkinja Nikolina Miletić, a autor glazbe Tomislav Babić.

Premijera predstave “Alan Ford” u Kerempuhu zakazana je za 19. rujna, a publiku očekuje crnohumorni spektakl u kojem će se junaci Grupe TNT suočiti s novim izazovima, a gledatelji s vlastitim odrazom u ogledalu u satiričnoj karikaturi društva.