Preminuo je Josip Boltižar, slikar iz Hagnja, koji je Vrbovec stavio na likovnu kartu Europe i svijeta. Slikarstvo Josipa Boltižara širi granice naive i dokazuje da naiva nije šablona „Hlebinske škole“. Njegove nas slike sile da se zamislimo nad mnogim pitanjima, a prva je budućnost.
Ovaj ugledni likovni umjetnik izražavao se u slikarskim tehnikama ulja na platnu, ulja na staklu, akvarelu, suhom pastelu i grafičkim tehnikama. Član je HDLU-a. Rođen je u Završju 1951. nedaleko Novog Marofa.
Na likovnoj sceni je od 1973. i iza sebe ima 40-tak samostalnih izložbi. Sudjelovao je na mnogobrojnim kolektivnim izložbama te izlagao u Hrvatskoj i inozemstvu.
O njegovom slikarstvu su pisali najugledniji likovni kritičari i povjesničari umjetnosti (Baldani, Bauer, Bešlić, Cvetkova, Fišer, Paljetak, Vujović, Stanaćev Bajzek, Zdelar…). U suradnji s pjesnikom, akademikom Lukom Paljetkom izdao je dvije grafičko-pjesničke mape Kavez za mene i pticu (1989.) i Klaunske pjesme (1990.).
Jedan je od autora grafičke mape Vrbovec 1244.-1994. (J. Happ, Dr. I. Kalinski, D. Mandekić). Josip Boltižar, Mladen Kefelja i Dragan Vicković tiskali su 1991. likovno pjesničku mapu Hrvatska sebe ne da.
Pogreb Josipa Boltižara bit će u četvrtak, 10. travnja u 13.30 sati na Mjesnom groblju u Svetom Ivanu Žabnu.