Plan rasvjete Grada Zagreba, koji je do 2. ožujka u javnom savjetovanju, naišao je na oštru kritiku udruga koje kažu da krši Zakon o zaštiti okoliša radi osiguravanja maksimalnog profita rasvjetnoj i oglašivačkoj industriji, dok iz Grada poručuju da će pažljivo proučiti sve prijedloge.

Boris Štromar, član Hrvatskog astronomskog saveza i šef udruga “Beskraj” te “Naše nebo”, kaže kako je izuzetno sumnjivo da je na javno savjetovanje izašao tako napisan plan.

“Njime se otvoreno krši Zakon o zaštiti okoliša s jednim jedinim ciljem – osiguranjem maksimalnog profita rasvjetnoj i oglašivačkoj industriji”, rekao je Hini Štromar.

Smatra da je općeniti problem plana određivanje apsolutno svih ulica kao zone umjerene rasvjete (E3), gdje su dozvoljene maksimalne vrijednosti svjetline prometnica, ali i svjetlećih reklama koje već godinama smetaju građanima.

Kaže kako nema nikakve prepreke da se sve manje ulice u gradskim četvrtima odrede kao zona niske ambijentalne rasvijetljenosti (E2), čime bi se unaprijedila kvaliteta života građana i zaštitilo ih od sve većeg broja agresivnih reklama.

Obavezno gasiti sve reklame za vrijeme svjetlostaja

Također tvrdi da se već četiri godine krši odredba Zakona o potpunoj zabrani postavljanja LED ekrana na križanjima.

Smatra da je Grad mogao donijeti odluku o obaveznom gašenju bilo kakvih svjetlećih reklama za vrijeme svjetlostaja, što bi bio ekološki princip koji bi poboljšao kvalitetu života u vrijeme dok većina građana spava.

U planu je, tvrdi, i veliki broj zona s maksimalnim intenzitetima rasvjete koje se odnose na šoping centre, dok bi ekološki princip bio da se na parkiralištima gasi rasvjeta nakon radnog vremena. Dodaje da se na takvim snažno osvijetljenim parkiralištima kasno u noći okupljaju vlasnici nabrijanih automobila.

Upozorava i kako je zaštićeno područje “značajni krajobraz Savica” u planu određeno kao područje prirodne rasvijetljenosti tj. zona E0, no odmah u blizini se nalazi komercijalna zona E3.

Takve stvari se događaju kad se zaštitom prirode bavi industrija kojoj profit direktno ovisi o uništavanju okoliša, kritičan je Štromar.

Spornim smatra i što se dozvoljava korištenje dekorativne i krajobrazne rasvjete u zaštićenim područjima bez ishođenog akta tijela nadležnog za zaštitu prirode te izuzeća za pet lokacija unutar ekološke mreže Natura 2000, što je protivno zakonu.

U zaštićenim zonama dozvoljava se prigodna rasvjeta u razdoblju oko Uskrsa, što je također protivno zakonu.

Što je s vrtom u Deželićevom i mamutovcem na Tuškancu?

Ravnateljica ustanove Priroda Grada Zagreba Nika Dolenc kaže da u mjerama zaštite posebno osjetljivih područja nisu taksativno navedena područja Ekološke mreže Natura 2000, koja se nalaze unutar administrativnih granica Zagreba.

Također, upozorava da na popisu zaštićenih područja nedostaju vrt zgrade u Prilazu Gjure Deželića 14 i stablo obalnog mamutovca. Vrt, smješten u centru Zagreba, okružen je stambenim zgradama, a odlikuje se velikim brojem biljnih vrsta – čak 69.

Centralni dio vrta čini trokutasta površina uređena kao kamenjar, zasađen mnoštvom vrsta pokrivača tla, cvjetnih trajnica te cvatućeg, listopadnog i zimzelenog grmlja manje visine, kao i patuljastom crnogoricom.

Obalni mamutovac ili sekvoja raste na predjelu Tuškanca. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike i raste uglavnom na toplijim položajima, gdje je utjecaj morske ili oceanske klime. Zagrebački primjerak osobito je interesantan za proučavanje aklimatizacije te vrste koja se prilagodila uvjetima podneblja i staništa ekoloških prilika zagrebačkog područja.

Ravnatelj Zvjezdarnice Zagreb Darije Maričić smatra da bi u Planu rasvjete mogle biti bolje određene zaštitne zone oko Zvjezdarnice. Kaže da se na zonu E1 odmah nastavljaju prometnice koje su određene kao zona E3.

“Kako je navedeno u pravilniku, zona E3 ne smije biti bliže od 250 metara od Zvjezdarnice, pa bi to trebalo promijeniti”, poručuje Maričić.

Također smatra da bi se u zaštitnoj zoni E1 (u kojoj se nalazi i Zvjezdarnica Zagreb) trebale postaviti svjetiljke s koreliranom temperaturom boje svjetlosti do 2200 K, kako bi se smanjila emisija svjetlosti plavog spektra, čije raspršenje u atmosferi dodatno ometa vidljivost noćnog neba.

Grad: To je složena regulativa

Iz Grada Zagreba odgovaraju da je Plan rasvjete stavljen u savjetovanje kako bi prikupili komentare, budući da su svjesni važnosti tog dokumenta.

“Vrlo pažljivo ćemo proučiti sve prijedloge. To je složena regulativa pa se mora naći balans između stručnih aspekata, obveza po zakonu i EU-ovih direktiva, te interesa grada i građana”, rekli su Hini u Gradu Zagrebu.

Planom rasvjete grad je podijeljen u pet zona, počevši od područja prirodne rasvijetljenosti u koja spadaju posebno zaštićena područja, do područja visoke rasvijetljenosti koje obuhvaća 45.000 četvornih metara u užem centru. Obuhvaća područje Zagreba površine od oko 641,24 četvornih kilometara.

Rezervati u Parku prirode Medvednica i područja značajnih krajobraza bit će gotovo potpuno u mraku, dok se na Trgu bana Jelačića i okolnim ulicama dopušta najviše osvjetljenje.

U Planu rasvjete uvodi se i svjetlostaj, razdoblje u kojem se vanjska rasvjeta gasi ili smanjuje na propisanu razinu, a počinje sredinom noći i traje tri sata. Tada se intenzitet dekorativne, krajobrazne i prigodne rasvjete te oglasnih ploča mora smanjiti na 50 posto od početnog intenziteta ili se mora ugasiti.

Oglasne ploče veće od 20 četvornih metara moraju se isključiti, stoji u planu.