Vladajući i dio oporbenih zastupnika u petak su podržali konačne izmjene Zakona o energetskoj učinkovitosti kojima se postupno povećavaju godišnje stope obveze uštede energije, a Mihael Zmajlović (SDP) poručio je da energetska tranzicija mora postati strateška prednost cijelog društva.

“Energetska tranzicija ne smije biti samo privilegij velikih sustava i onih koji si mogu priuštiti ulaganja. Ona mora postati strateška prednost cijelog društva”, rekao je Zmajlović.

Smatra da je postavljeni cilj kumulativne uštede energije od 4313 kilotona ekvivalenta nafte do 2030. ambiciozan, ali i ostvariv cilj samo ako provedba bude jasna i dosljedna. No, upozorio je da su već sada natječaji spori, novčana sredstva iz namjenskih EU fondova se ne koriste u dovoljnoj mjeri, a administrativne prepreke obeshrabruju poduzetnike i građane da se uključe u programe energetske obnove.

Poručio je i da se ne smije dopustiti da se teret energetske učinkovitosti prebaci na građane kroz povećane račune umjesto da im donese uštede.

Pozdravio je što se u zakonu, po prvi put, eksplicitno prepoznaje problem “energetskog siromaštva”, ali smatra da je za njegovo smanjenje potrebna i sustavna strategija i provedba jer svaki peti građanin u Hrvatskoj ima problema s plaćanjem računa za energiju.

Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) upozorila je da do sada nije učinjeno ništa za suzbijanje energetskog siromaštva te podsjetila da je Vlada još u listopadu 2023. donijela zaključak kojim je odredila 25 milijuna eura u svrhu energetske obnove obiteljskih kuća građana u riziku od “energetskog siromaštva” uz stopostotno financiranje. No, to se do danas nije dogodilo, dodala je.

HDZ-ova zastupnica Magdalena Komes kazala je da zbog novih opterećenja za opskrbljivače neće doći do povećanih računa za građane jer je Hrvatska osigurala dodatna sredstva za alternativne mjere politike iz sredstava EU te kroz europske strukturne i investicijske fondove. Navela je i da bi se ispunile obaveze Hrvatske i zadržala dosadašnja visina obveza ušteda energije u sustavu obveza energetske učinkovitosti predlaže se da se udio ušteda energije koje se ostvaruje alternativnim mjerama politike poveća s 30 na 50 posto.

Troskot (Most): Zelena tranzicija je “zelena prevara”

Za razliku od njih, Mostov zastupnik Zvonimir Troskot smatra da zelena tranzicija nije ništa drugo nego “zelena prevara”. Upozorio je i da sada EU trese “Green Gate” skandal u kojem su se javna sredstva koristila za financiranje nevladinih organizacija kojima je cilj bio doći do europskih zastupnika kako bi “gurali pa i sulude projekte zelene tranzicije”. Naveo je primjer Njemačke u kojoj su se, kako kaže, nerazboritim politikama gasile nuklearne elektrane.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar rekao je da se konačnim izmjenama zakona Hrvatska usklađuje sa zakonodavstvom EU te se uvode ciljevi planiranih ušteda energije do 2030. Također, uvode se obveze obaveze o izvještavanju podatkovnih centara o potrošnji energije te izmijene odredbi vezanih uz  energetsku učinkovitost u višestambenim zgradama.

Naveo je da je Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o energetskoj učinkovitosti povećan cilj kumulativnih ušteda energije za 44 posto, a zahtjeva se i da uštede energije budu iznad onoga što je propisano u nacionalnoj regulativi. Smanjenje potrošnje energije se provodi mjerama za povećanje energetske učinkovitosti, a nove uštede energije više ne mogu biti rezultat uvođenja novih tehnologija za direktno izgaranje fosilnih goriva.

Istaknuo je i da se izmjenama zakona predlaže smanjenje ušteda energije koje sustav obaveza energetske učinkovitosti mora ostvariti sa sadašnjih 70 na 50 posto, a povećava se udio ušteda energije koji će se ostvariti alternativnim mjerama.